Riječnik financijskih pojmova - posjedovni list




A B C Č D E F G H I J K L M N O P R S Š T U V X Z Ž

Zemljišne knjige

Zemljišne knjige (njem. Grundbuch) su posebne javne knjige (gruntovnica) koje o pravnom stanju nekretnina na području države, mjerodavnom za pravni promet, vode općinski sudovi kao zemljišnoknjižni sudovi. One se temelje na podacima katastarske izmjere. U te se knjige upisuju stvarna prava na zemljištima, druga prava za koja je to zakonom određeno te činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno. Zemljišne knjige vode se ručno ili elektroničkom obradom podataka.

Zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz tih knjiga uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. Smatra se da zemljišna knjiga (u pravilu) istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta. Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga vodi se za sva zemljišta jedne katastarske općine. Ona se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka, u koje se upisuje samo jedno zemljišnoknjižno tijelo. Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi.

Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od tri lista – posjedovnice, vlastovnice i teretovnice. Zbirku isprava čine isprave na temelju kojih je dopušten zemljišnoknjižni upis. Knjižni upisi su uknjižba, predbilježba i zabilježba. Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja.

Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem naknadno budu opravdana. Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom. Upisi u zemljišnim knjigama određuju se i provode po posebnom postupku u zemljišnoknjižnim stvarima kao izvanparničnom postupku.

Posjed

Posjed (engl. possession, njem. Besitz);

1. faktična vlast na određenoj strani, koja posjedniku daje određena prava i pravnu zaštitu u odnosu na treće.

2. Značajke određenog posjeda ovise o nizu okolnosti koje je nužno staviti u skupine, tako da razlikujemo:

  • a) izravan i neizravan posjed. Izravan posjed ima svaka osoba (izravan posjednik) koja izravno ima faktičnu vlast nad stvari izvršava je osobno ili posredovanjem pomoćnika. Neizravan posjed ima osoba koja ima faktičnu vlast nad stvari preko druge osobe, kojoj je na temelju plodouživanja, ugovora o korištenju stana, zakupa, čuvanja, posudbe ili drugog pravnog posla, dala stvar u izravan posjed. Na primjer, ako vlasnik stana dade stan na korištenje korisnik stana postane izravnim posjednikom, a vlasnik od izravnog posjednika postane neizravnim posjednikom. Radi se, dakle, o dva posjednika na istoj stvari, no izravni posjednik ima faktičnu vlast nad stvari, a neizravni posjednik nema nikakvu faktičnu vlast nad stvari, ali oba uživaju posjedovnu zaštitu;
  • b) samostalan posjed i suposjed. Samostalan (individualan) posjed je posjed u kojem samo jedna osoba ima posjed stvari ili prava. Među suposjednicima se posjedovanje stvari ili prava može organizirati tako da faktičnu vlast imaju svi zajedno, ili jedan, ili više njih za sve, ili sukcesivno. Na primjer, prijatelji zajednički kupe bicikl, njegovi su vlasnici i posjednici, a koriste ga naizmjenično, svaki drugi tjedan;
  • c) posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari ima svaka osoba koja izravno ili neizravno ima faktičnu vlast nad stvari. Pod faktičnom vlašću razumijevamo faktičnu mogućnost raspolaganja sa stvari, što znači da sa stvari ne moramo uvijek biti u fizičkom dodiru. Na primjer, nije potrebno da stalno budemo u stanu koji posjedujemo, ili da odijela koja posjedujemo stalno i sva nosimo na sebi. Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno spriječen obavljati faktičnu vlast nad stvari. Ta spriječenost može biti izazvana vlastitom voljom, npr. stvar se dade na čuvanje, ili čak i protiv posjednikove volje, npr. zbog neke više sile posjednik ne može doći do svog zemljišta. Posjed stvari nema samo osoba koja izravno ima faktičnu vlast nad stvari (izravan posjed), nego i osoba koja faktičnu vlast nad stvari obavlja preko druge osobe kojoj je posjednik na temelju određenog pravnog posla dao stvar u izravan posjed (neizravan posjed). Temelj neizravnog posjeda jest ugovor o plodouživanju, korištenju stana, zakupu, čuvanju, posudbi, ali i neki drugi pravni posao. Time je pojam posjeda toliko proširen da su njime obuhvaćeni i dosadašnji oblici posjeda prava. Na primjer s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. To znači da stvarne služnosti ima osoba koja se faktično koristi nekretninama druge osobe onoliko koliko odgovara sadržaju te služnosti. Stoga možemo reći da opći pojam posjeda prava označuje faktično vršenje sadržaja nekog prava;
  • d) samostalan posjed i nesamostalan posjed. Tko stvar ili pravo posjeduje primajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava – samostalni je posjednik. Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno. Svako može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako.
  • 3. Posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari, ali posjednik može vršiti svoju vlast i putem pomoćnika u posjedovanju; to je osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu i postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast. Ona nema posjed stvari ili prava, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju.

4. Obzirom na kakvoću može biti zakonit ili nezakonit, istinit ili neistinit i pošten (savjestan) ili nepošten (nesavjestan).

  • a) Zakonit posjed je posjed koji se zasniva na pravovaljanom pravnom temelju. Nezakonit posjed ne zasniva se na valjanom pravnom temelju (pravo na posjed). Valjanim pravnim temeljem smatraju se pravni poslovi, odluke mjerodavnih tijela, nastanak činjenica koje zakon predviđa kao pravni temelj kakve su npr. zauzimanje (okupacija) ničije stvari, odvajanje plodova i sl. Za zakonitost posjeda ne treba samo valjani pravni temelj, npr. ugovor, nego i ispravan način stjecanja, npr. dobrovoljna predaja stvari. Primjerice, ako je kupac sklopio ugovor o kupnji zemlje, a prodavatelj odgađa da mu je preda, kupac je stekao samo pravovaljani pravni temelj, ali još nije postao posjednikom. Ako mu prodavatelj ne preda zemlju, pa je kupac silom oduzme, on, unatoč pravovaljanom temelju, nije postao zakonit posjednik, jer posjed stvari nije stekao na dopušten način (predaja stvari). Kupac bi u opisanom slučaju bio nezakonit posjednik, tj. bio bi izjednačen s posjednikom koji nema ni pravni temelj.
  • b) Istinit posjed je posjed stečen na dopušten način. Način stjecanja mora biti ispravan, npr. predaja stvari. Neistinit (viciozan) posjed je posjed stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Ali i posjed stečen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.
  • c) Posjed je pošten (savjestan) ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Pošten (savjestan) posjed je ako posjednik ne zna ili ne mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjestan posjednik naziva se još i pošten, odnosno posjednik u dobroj vjeri. Nepošten (nesavjestan) je onaj posjed kad posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Nepošten posjednik naziva se još i posjednikom u zloj vjeri. Je li posjed pošten ili nepošten, ovisi, dakle, o tome je li posjednik “znao ili morao znati” da posjeduje tuđu stvar. Primjerice, kradljivac “zna” da ukradena stvar nije njegova, pa ne može postati poštenim posjednikom. Značenje riječi “nije s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati” odnosi se prije svega na potreban oprez u trenutku stjecanja posjeda. Na primjer, osoba koja od skitnice kupi krzneni kaput vrijedan 30.000 kn za 5.000 kn, teško bi mogla dokazati da je kupnjom postala savjesnim posjednikom, jer je iz okolnosti “morala znati”, tj. zaključiti da prodavatelj (skitnica) nije vlasnik stvari. Navedena razlikovanja posjeda nemaju samo teorijsku nego i praktičnu svrhu jer su s obzirom na njegovu kakvoću i pravni učinci različiti. Na primjer, pošten posjednik ne odgovara za pogoršanje ili za propast stvari što nastaju za vrijeme trajanja njegova poštena posjedovanja, pa u slučaju da mora vratiti stvar vlasniku, vraća je u stanju u kakvom je bila u trenutku uživanja. Naprotiv, nepošten posjednik mora stvar vratiti vlasniku u stanju u kakvu je bila u trenutku zasnivanja posjeda. Ako je to moguće (stvar se potrošila, pohabala i sl.), posjednik mora nadoknaditi vlasništvu stvari štetu nastalu njezinim pogoršanjem ili propašću. Ako su se stekle sve pozitivne kvalitete posjeda (zakonitost, istinitost i poštenje, savjesnost), nazivamo ga kvalificiranim i praktično je izjednačen s vlasništvom. Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a poštenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika – prema poštenju i postupanju toga njihova zastupnika.

5. Posjed se može steći izvorno (originarno) i izvedeno (derivativno). Izvorno (originarno) je stjecanje posjeda nezavisno od volje ili čak i protiv volje dosadašnjeg posjednika. Pri tome je potrebno učiniti jednostran fizički akt kojim se uspostavlja faktična vlast glede stvari (npr. donošenjem pokretnih stvari, pohranjivanje, odvajanje, a kad su posrijedi nekretnine, stupanjem na zemljište, ograđivanje, obrađivanje, obilježavanje i sl.). Originarnim stjecanjem posjeda dobiva se onoliko koliko se zahvatilo, upotrijebilo, sačuvalo i obilježilo i sl. Izvedenim (derivatnim) se stjecanjem posjed stječe u sporazumu s dotadašnjim posjednikom. Zapravo, riječ je o prijenosu posjeda sa starog na novog posjednika.

Način stjecanja posjeda izvan naziva se prodaja (traditio), a u našem pravu javlja se u dva temeljna oblika:

  • a) fizička predaja i
  • b) predaja očitovanjem volje.
  • a) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari. Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvršena kad stvar primi sam stjecatelj ili osoba koja ga po njegovoj volji ili po zakonu u tome zastupa, a predajom prijevozniku samo ako prijevoznik radi na račun stjecatelja. Kad su za robu predanu prijevozniku ili skladištaru izdani vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takva papira znači predaju te robe; pritom kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga je u dobroj vjeri primila robu – posjed robe je stekla ova druga.
  • b) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari. Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju može posjed prijeći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu stvar. Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat će prema trećima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inače poznato. Za stjecanje posjeda prava nužno je npr. da posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

6. Svaki posjednik ima pravo na sudsku zaštitu od uznemiravanja i oduzimanja posjeda. Rok za podizanje tužbe iznosi 30 dana od dana saznanja za smetanje posjeda i počinitelja (subjektivni rok), odnosno godinu dana od dana smetanja (objektivni rok). U sudskom sporu utvrđuje se samo posljednje stanje posjeda i nastalo smetanje, a ne i pravo na posjed, pravni temelj posjeda i savjesnost posjednika. Bitno je naglasiti da posjed može postojati neovisno o vlasništvu. Dakle, jedna osoba može biti posjednik, a druga vlasnik. Posjednik ima pravo i na dopuštenu samopomoć (odbijanje zadiranja u posjed, odnosno povrat oduzetog posjeda primjenom sile odgovarajućeg intenziteta) protiv onoga tko ga uznemirava u posjedu, odnosno tko mu je oduzeo posjed (vlasništvo).

WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
Zašto izabrati WMD?

WMD Super brza podrška 24/7/365
Brzi i kvalitetni serveri
BESPLATNO 12 mjeseci hostinga
Besplatne domene
ANTI SPAM zaštita
ANTI VIRUS zaštita
Poklon Web Jumbo Plakat 1000kn
SEO prijava na tražilice
Besplatni programi
Video upustva
Hrvatski affiliate program


WMD su već izabrali...
Istra.hr

Istra.hr
EPH d.d.

EPH d.d.
T-Mobile Hrvatska

T-Mobile Hrvatska
SPORTSKE NOVOSTI

SPORTSKE NOVOSTI
Jutarnji list

Jutarnji list
Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija
MENSA

MENSA
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
National Geographic Junior

National Geographic Junior
OMV - INDOIL d.o.o.

OMV - INDOIL d.o.o.
Visoka škola međunarodnih odnosa

Visoka škola međunarodnih odnosa
Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika
sportin.ba

sportin.ba
HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu

HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu
Agencija - mobilnost, programi EU

Agencija za mobilnost i programe EU
CROATA - Potomac

CROATA - Potomac
ZVEČEVO D.D.

ZVEČEVO D.D.
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
KLETT - Izdavačka kuća

KLETT - Izdavačka kuća
JADRANSKO OSIGURANJE D.D.

JADRANSKO OSIGURANJE D.D.
CASIO - Hrvatska

CASIO - Hrvatska
HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ

HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ
Obrtnička komora BBŽ

Obrtnička komora BBŽ
DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK
Ured za državnu upravu BBŽ

Ured za državnu upravu BBŽ
Hrvatski Teniski Savez Veterana

Hrvatski Teniski Savez Veterana
Big Mama House

Big Mama House
Agrogrom

Agrogrom
Sloga d.d.

Sloga d.d.
Firma.hr

Firma.hr
Pauk grupa d.o.o.

Pauk grupa d.o.o.
Tvornica opruga ESCO

Tvornica opruga ESCO
Vodotehna

Vodotehna
NHR GRUPA D.O.O.

NHR GRUPA D.O.O.
Drvna industrija "ČAZMA"

Drvna industrija ČAZMA
Burza Bjelovar

Burza Bjelovar
Crier Media Grupa d.o.o.

Crier Media Grupa d.o.o.
Poslovni park Bjelovar

Poslovni park Bjelovar
Komunalac Bjelovar

Komunalac Bjelovar
Sportske igre mladih

Sportske igre mladih
HEDERA.HR - dr. Saša Radić

HEDERA.HR - dr. Saša Radić
Kudumija šatori

Kudumija šatori
PROVEN grupa

PROVEN grupa
Pučko učilište Bjelovar

Pučko učilište Bjelovar
VECTOR TUNING - Hrvatska

VECTOR TUNING - Hrvatska
HOTEL CENTRAL - Bjelovar

HOTEL CENTRAL - Bjelovar
HOTEL VALSABBION

HOTEL VALSABBION
Univerzalne telekomunikacije

Univerzalne telekomunikacije
Parketi Sabljo

Parketi Sabljo
Centar za razvoj unutarnje plovidbe

Centar za razvoj unutarnje plovidbe
Hrvatsko društvo za kvalitetu

Hrvatsko društvo za kvalitetu
Radio BBR Bjelovar

Radio BBR Bjelovar
Koestlin d.d.

Koestlin d.d.
Troha-Dil d.o.o.

Troha-Dil d.o.o.
Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca
Lesnina H d.o.o.

Lesnina H d.o.o.
Diplomacija.hr

Eurocable
Eurocable

Cazmatrans.hr
Cazmatrans.hr

Tomo Vinković d.o.o.
Tomo Vinković d.o.o.

TV Atila d.o.o.
TV Atila d.o.o.

i mnogi drugi...






Web Analytics