donat

Ako niste probali sladoled u zadarskoj slastičarnici “Donat”, onda ćete teško pojmiti zašto je ova glasovita slastičarnica postala jednim od simbola grada Zadra, baš kao što je to i samo ime patrona kojega nosi. Slastičarnica Donat - Zadar je slastičarnica u koju se hodočasti, jer pojesti ili lizati sladoled u tritisućljetnome Zadru, znači konzumirati ga u slastičarnici “Donat”.

Slastičarnicu “Donat” na Trgu Sv. Stošije u svibnju, već davne 1978. godine prošloga stoljeća otvorio je gospodin Abdurahman Aliu, a danas je na još uspješniji način naslijeđuju i vode njegova četiri sina.


Tu ćete u svako doba dana i godine naći veliki izbor sladoleda: voćni sladoledi, sladoled od vanilije, lješnjaka, limuna, čokolade, krem sladoledi, sladoled od ruma, jogurt sladoled, engleska juha i mliječni cvijet, stracciatela i donatela, kao i sve druge vrste egzotičnih i domaćih sladoleda. Tko ih jednom proba, ponijet će u najljepšoj uspomeni ne samo čarobni okus sladoleda, već i ime Zadra u kojemu se zbilo ovo čudo od sladoledarstva.

Veleprodaja sladoleda
U našoj ponudi nudimo i novu mogućnost: prodaja sladoleda na veliko, pakiranja od četiri litre (vasketa-pixla).


Mliječni sladoled - 1 (vasketa) = 74 kuna + 22% pdv
Voćni sladoled - 1 (vasketa) = 59 kuna + 22% pdv
Krema sladoled - 1 (vasketa) = 79 kuna + 22% pdv
Yogurt sladoledi - 1 (vasketa) = 74 kuna + 22%pdv

Grad Zadar

Stoljećima glavni grad Dalmacije, a danas centar regije, Zadar je grad s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja koja je i danas vidljiva na svakom koraku: Rimski forum iz 1.st, Crkva sv. Donata iz 9.st-najpoznatija srednjevjekovna bazilika, zaštitni znak grada, obnovljene romaničke crkve sv. Krševana iz 12.st i zvonik sv. Marije iz 1105.g., katedrala sv. Stošije iz 13 st., Narodni trg s Gradskom ložom i stražom iz 16.st te moćni bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima iz 16.st., zatim Trg 3 bunara i Trg 5 bunara te mnogobrojne palače, vile i ostala spomenička baština.

Na 3000 dugoj povijesnoj tradiciji zadarska regija se danas razvila na površinu od 14% teritorija Republike Hrvatske, na oko 12% teritorijalnog mora s površinom otoka cca 580 km s ukupnim brojem otoka koliko je i dana u godini Uz čak 1200 km najrezvediniju obalu na Mediteranu nižu se četiri reda otoka od najvećih: Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman, do manjih: Silba, Molat, Olib, Premuda, Iž, Vrgada, Sestrunj.