WMD - HOSTING AKCIJA 1+1

ZAKON O POLJOPRIVREDI

13 +
GODINA ISKUSTVA
8000 +
KORISNIKA
73
ZEMLJE SVIJETA
SVE ZA WEB NA JEDNOM MJESTU
vi ste ovdje

Zakoni Narodne novine

ZAKON O POLJOPRIVREDI

1. OpĆe odredbe

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, institucijska potpora, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.

Članak 2.

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeće zna­čenje:

1. poljoprivreda jest gospodarska djelatnost koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, sukladno skupinama 01.1, 01.2, 01.3 i 01.4 Nacionalne klasifikacije djelatnosti,

2. poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva, stočarstva i ribarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u Dodatku I. i sastavni je dio ovoga Zakona,

3. poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko druš­tvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,

4. seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jest samostalna gospodarska i socijalna jedinica temeljena na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti,

5. poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi.

2. Ciljevi i mjere poljoprivredne politike i korisnici prava

Članak 3.

Ciljevi poljoprivredne politike jesu:

1. prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima,

2. promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržništva u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu,

3. omogućavanje primjerenoga životnog standarda i prido­nošenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka,

4. omogućavanje pristupa potrošačima odgovarajućoj i stabilnoj ponudi hrane sukladno njihovim zahtjevima, poglavito glede cijen­e i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane,

5. čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede i

6. očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti.

Članak 4.

(1) Mjere poljoprivredne politike državne su ekonomske mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike iz članka 3. ovoga Zakona.

(2) S obzirom na područje djelovanja mjere poljoprivredne politike dijele se na:

1. mjere tržišno-cjenovne politike,

2. mjere strukturne politike i

3. mjere zemljišne politike.

(3) Mjere poljoprivredne politike moraju biti međusobno sukladne te se provode prema načelima neutralnosti i ravnopravnosti.

(4) Mjere poljoprivredne politike financiraju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Proračun) i drugih izvora.

Članak 5.

(1) Poljoprivredna politika provodi se prema Nacionalnom programu za poljoprivredu i seoska područja (u daljnjem tekstu: Nacionalni program).

(2) Nacionalni program sadrži kratkoročne i srednjoročne ciljeve, mjere, vremenski slijed i rokove ostvarenja tih ciljeva, oče­ki­­va­ne učinke te iznose i izvore novčanih sredstava za provođenje mjera poljoprivredne politike.

(3) Nacionalni program izrađuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) donosi ga Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor) za razdoblje od najviše pet godina.

Članak 6.

(1) Korisnici novčanih sredstava i drugih oblika potpore u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: korisnici prava) mogu biti pravne oso­be sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koje ispunjavaju uvjete koje propisuje ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisima, sukladno Nacionalnom programu.

(2) Korisnici prava ostvaruju novčana sredstva na temelju podnijetog zahtjeva.

(3) Korisnik prava dužan je dobivena novčana sredstva namjenski koristiti.

(4) Korisnik prava dužan je vratiti novčana sredstva dobivena na temelju netočnih podataka i/ili ako dobivena sredstva nenamjenski utroši, a zajedno sa zateznim kamatama u visini koja je zakonom propisana u roku od 30 dana od dana konačnosti rješenja kojim poljoprivredni inspektor naređuje korisniku prava povrat sredstava.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, korisnik prava može pod­­nijeti novi zahtjev za stjecanje prava iz stavka 1. ovoga članka po proteku dvije godine računajući od dana povrata novčanih sredstava uključivo zakonske zatezne kamate u cijelosti, a na temelju rješenja kojim je poljoprivredni inspektor naredio korisniku prava povrat sredstava.

(6) Korisnici prava moraju čuvati dokumentaciju na temelju koje su ostvarili novčana sredstva četiri godine od dana dobivanja sredstava.

(7) Ministarstvo vodi evidenciju korisnika prava.

(a) Mjere tržišno-cjenovne politike

Članak 7.

(1) Tržišno-cjenovnom politikom utječe se na stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda, uz istodobno jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, i na provedbu obveza sukladno međunarodnim trgovinskim sporazumima.

(2) Tržišno-cjenovnu politiku čine sljedeće skupine mjera:

1. propisane cijene,

2. novčani poticaji i naknade,

3. intervencije na domaćem tržištu,

4. mjere poticanja prodaje i potrošnje,

5. mjere uravnoteženja ponude i

6. trgovinske mjere.

Članak 8.

Za pojedine skupine poljoprivrednih proizvoda Vlada, na prijedlog ministra, uz mišljenje ministra gospodarstva a u skladu s Nacionalnim programom, propisuje uredbom tržne redove kojima se uređuje tržište tih skupina proizvoda primjenom odnosnih mjera tržišno-cjenovne politike. Tržnim redovima utječe se na ponudu i potražnju pojedinih skupina poljoprivrednih i prehrambenih proiz­voda.

Članak 9.

(1) Propisane cijene sukladno ovom Zakonu jesu ciljne, zajam­čene i minimalne cijene.

(2) Ciljne cijene omogućuju primjerenu razinu dohotka za poje­dine poljoprivredne proizvode. Ciljne cijene propisuje Vlada na prijedlog ministra.

(3) Zajamčene cijene omogućuju, uz primjereni obujam proiz­vodnje, minimalnu razinu dohotka za pojedine poljoprivredne proiz­vode. Po zajamčenim cijenama Republika Hrvatska, sukladno trž­nim redovima iz članka 8. ovoga Zakona, otkupljuje pojedine poljoprivredne proizvode. Zajamčene cijene propisuje Vlada na prijedlog ministra, uz suglasnost ministra gospodarstva.

(4) Minimalne cijene jesu cijene po kojima je prerađivač, koji ostvaruje potporu u sklopu tržnog reda iz članka 8. ovoga Zakona, obve­zatan otkupiti poljoprivredne proizvode od poljoprivrednog gospodarstva. Minimalne cijene propisuje Vlada na prijedlog ministra.

(5) Propisane cijene iz stavka 1. ovoga članka određuju se u skladu s Nacionalnim programom.

Članak 10.

(1) Novčani poticaji i naknade u poljoprivredi novčana su sred­stva Proračuna koja imaju za cilj poticanje poljoprivredne proizvod­nje.

(2) Novčani poticaji i naknade u poljoprivredi uređuju se posebnim zakonom.

(3) Novčani poticaji i naknade uređuju se za razdoblje od najviše pet godina, sukladno Nacionalnom programu i mjerama potpore određenim u Obvezujućem rasporedu Republike Hrvatske prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Članak 11.

(1) Mjere intervencije na domaćem tržištu provode se iznimno radi sprečavanja većih poremećaja u ponudi i potražnji na domaćem tržištu te stabiliziranja cijena poljoprivrednih proizvoda.

(2) Vlada na prijedlog ministra uz mišljenje ministra gospodarstva može u skladu s tržnim redovima iz članka 8. ovoga Zakona uvesti sljedeće mjere stabilizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda:

1. intervencijsku kupovinu i prodaju,

2. povlačenje poljoprivrednih proizvoda s domaćeg tržišta i

3. potporu skladištenju poljoprivrednih proizvoda.

Članak 12.

(1) Mjere poticanja prodaje i potrošnje poljoprivrednih proizvoda donose se radi jačanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i poticanja domaće potrošnje poljoprivrednih proizvoda.

(2) Vlada na prijedlog ministra može radi poticanja prodaje i potrošnje poljoprivrednih proizvoda uvesti sljedeće mjere:

1. promicanje utrživanja i poboljšanja kakvoće,

2. potpore pripremi proizvoda za tržište i

3. potpore potrošnji.

Članak 13.

(1) Mjere uravnoteženja ponude poljoprivrednih proizvoda su mjere kojima se utječe na obujam poljoprivredne proizvodnje.

(2) Vlada može prema tržnim redovima propisati obujam proizvodnje pojedinih poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu (u daljnjem tekstu: proizvodne kvote).

(3) U slučaju prekoračenja proizvodnih kvota, Vlada može propisati poljoprivrednim gospodarstvima posebne pristojbe sukladno tržnim redovima iz članka 8. ovoga Zakona.

(4) Sredstva s naslova pristojbi iz prethodnog stavka prihod su Proračuna.

Članak 14.

(1) Trgovinske mjere provode se radi uravnoteženja tržišta poljoprivrednih proizvoda.

(2) Trgovinske mjere u smislu ovoga Zakona jesu carine i carinske kvote koje se utvrđuju u skladu s obvezama preuzetim u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugih međunarodnih sporazuma koje je sklopila Republika Hrvatska.

(3) Vlada uvodi i zaštitne mjere pri uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda u skladu s međunarodno prihvaćenim obvezama Republike Hrvatske.

(b) Mjere strukturne politike

Članak 15.

(1) Mjere strukturne politike čini skup mjera kojima se potiče gospodarska učinkovitost poljoprivredne proizvodnje radi osiguranja stabilnog dohotka i primjerenog životnog standarda poljoprivrednika na seoskom području te skladan razvitak poljoprivrednih regija i seoskih područja.

(2) Mjere strukturne politike su potpore:

1. područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,

2. razvitku poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okolišu i očuvanju biološke raznovrsnosti,

3. investicijama u poljoprivredna gospodarstva,

4. stručnom osposobljavanju za rad u poljoprivredi,

5. ulasku mladih u poljoprivredu i ranijem umirovljenju poljoprivrednika,

6. regionalnom razvitku poljoprivrede i

7. dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima.

Članak 16.

(1) Potpora područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi odnosi se na:

1. brdsko-planinska područja,

2. otoke i poluotok Pelješac,

3. područja nepovoljnih hidroloških i pedoloških obilježja i

4. područja od posebne državne skrbi.

(2) Područja iz stavka 1. točke 1., 2. i 4. ovoga članka uređuju se posebnim zakonima.

(3) Propis kojim se utvrđuju područja iz stavka 1. točke 3. ovoga članka donosi Vlada na prijedlog ministra.

(4) Propis kojim se utvrđuju iznosi potpora za područja iz stav­ka 1. ovoga članka donosi Vlada na prijedlog ministra.

Članak 17.

Potpore za razvitak poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okolišu i biološkoj raznovrsnosti namijenjene su:

1. poticanju takve tehnologije poljoprivredne proizvodnje koja skrbi o zaštiti prirodnih resursa, kao što je poljoprivredno zemljište i voda, te općenito o prirodnom okolišu,

2. očuvanju za okoliš ugroženih područja i sprečavanju neplanskih, neobrađenih i neodržavanih poljoprivrednih površina poljoprivrednih gospodarstva i

3. očuvanju poljoprivredne biološke raznovrsnosti ekoloških sustava.

Članak 18.

Potpore investicijama u poljoprivredna gospodarstva namijenjene su:

1. snižavanju proizvodnih troškova,

2. poboljšanju kakvoće poljoprivrednih proizvoda i uvođenju proizvoda s oznakom kakvoće, podrijetla te ekološkog proizvoda,

3. poboljšanju higijenskih uvjeta i standarda držanja stoke,

4. poticanju dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima,

5. očuvanju i poboljšanju okoliša i ekoloških standarda.

Članak 19.

Potpore stručnom osposobljavanju za rad u poljoprivredi namijenjene su stručnom osposobljavanju poljoprivrednika izvan redovitog obrazovanja radi ekonomski učinkovitijeg gospodarenja poljoprivrednih gospodarstava i proizvodnog preusmjeravanja.

Članak 20.

Potpore ulasku mladih u poljoprivredu i ranijem umirovljenju poljoprivrednika provode se radi poboljšanja dobne i obrazovne strukture poljoprivrednika na seljačkim gospodarstvima ili obitelj­skim poljoprivrednim gospodarstvima.

Članak 21.

(1) Potpora regionalnom razvitku poljoprivrede usmjerena je poticanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u odnosnoj hrvat­skoj regiji za koje postoji razmjerna proizvodna konkurentnost.

(2) Propis kojim se određuju kriteriji za ustanovljenje poljoprivrednih regija u Republici Hrvatskoj, s iskazom poljoprivrednih proizvoda koji imaju proizvodnu konkurentnost u pojedinoj regiji, donosi Vlada.

Članak 22.

Potpora dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima usmjerena je na poticanje seoskog turizma i eko-seoskog turizma, preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda u proizvode veće dodane vrijednosti, izravnu prodaju poljoprivrednih proizvoda i drugih aktivnosti kojima se može ostvariti dodatni dohodak na poljoprivrednom gospodarstvu.

Članak 23.

Mjere strukturne politike provode se neizravnom i izravnom potporom dohotku poljoprivrednih gospodarstava.

Članak 24.

Neizravna potpora u smislu članka 23. ovoga Zakona označuje djelomično ili potpuno pokriće troškova za provedbu mjera strukturne politike iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 25.

(1) Izravna potpora u smislu članka 23. ovoga Zakona ozna­čuje izravan prijenos sredstava Proračuna poljoprivrednim gospodarstvima.

(2) Potpora iz stavka 1. ovoga članka potpuna je ili djelomična novčana naknada za ukinuće i/ili smanjenje drugih potpora koje poljoprivredna gospodarstva ostvaruju u sklopu mjera tržišno-cjenovne politike i/ili kada poljoprivredno gospodarstvo ne ostvaruje uvje­te za dobivanje potpore na temelju članka 7. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 26.

Propis kojim se određuju kriteriji i iznosi potpora mjerama strukturne politike iz članka 17., 18., 19., 20., 22. i 25., donosi Vlada na prijedlog ministra.

Članak 27.

(1) Jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave mogu propisati dodatne mjere strukturne politike za odnosno područje, a sukladno provedbenom dijelu Nacionalnog programa.

(2) Novčane potpore iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu jedinica područne i lokalne samouprave.

(c) Mjere zemljišne politike

Članak 28.

(1) Mjere zemljišne politike su skup mjera kojima se utječe na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku sukladno važećim propisima, uz sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša.

(2) Mjere zemljišne politike jesu:

1. dodjela prava korištenja i prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države,

2. unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i

3. zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja.

Članak 29.

Dodjela prava korištenja i prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države obuhvaća davanje koncesija za korištenje, davanje u zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednim gospodarstvima, radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Članak 30.

(1) Unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem obuhvaća radnje oko grupiranja zemljišta poljoprivrednih gospodarstava u veće i pravilnije čestice te izgradnju prateće infrastrukture što vodi učinkovitijoj poljoprivrednoj proizvodnji.

(2) Pod infrastrukturom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se izgradnja prometnica te hidrotehnički, hidromelioracijski i agromelioracijski zahvati oko uređenja tla.

(3) Program aktivnosti potrebnih za unapređenje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog ministra, ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i ravnatelja Državne geodetske uprave donosi Vlada.

Članak 31.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja obuhvaća registriranje, sprečavanje i saniranje oštećenja poljoprivrednih tala nastalih onečišćenjem, radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane i zaštite okoliša.

3. SeljaČko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Članak 32.

(1) Seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo definirano člankom 2. ovoga Zakona osnovni je oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi.

(2) Seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva razvrstavaju se u ciljne skupine - korisnike mjera poljoprivredne politike prema sljedećim kriterijima:

1. korištena poljoprivredna površina,

2. radna aktivnost u poljoprivredi,

3. vrsta poljoprivredne proizvodnje,

4. vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda i

5. dohodak gospodarstva.

(3) Detaljniju razradu kriterija iz stavka 2. ovoga članka i klasifikaciju seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava donosi ministar posebnim propisom.

4. Institucijska potpora

Članak 33.

(1) Institucijska potpora obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, ustanova, te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja poljoprivrednih gospodarstava u području poljoprivrede.

(2) Ustanove za pružanje usluga u poljoprivredi ovlaštene su pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti te obav­ljaju stručne i upravne poslove koji se odnose na poljoprivredno-
-savjetodavnu službu, uzgojno-selekcijski i reprodukcijski rad u stočarstvu, sjemenarstvo i rasadničarstvo, zaštitu bilja, zaštitu zdrav­lja i dobrobiti domaćih životinja, vinogradarstvo i vinarstvo, vo­ćar­stvo, povrćarstvo, poljoprivredno zemljište i drugo.

(3) Ustanove iz stavka 1. ovoga članka osniva Vlada uredbom.

Članak 34.

(1) Poljoprivredna savjetodavna djelatnost obavlja se kao javna i privatna poljoprivredna savjetodavna služba.

(2) Javnu poljoprivrednu savjetodavnu službu obavlja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (u daljnjem tekstu: Zavod).

(3) Privatnu poljoprivredno-savjetodavnu službu mogu obav­ljati fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti i koje udovoljavaju uvjetima koje propisuje ministar.

(4) Temeljna zadaća poljoprivredno-savjetodavne službe jest te­hnološko-tehničko unapređenje seljačkih gospodarstava ili obitelj­skih poljoprivrednih gospodarstava radi povećanja dobiti od poljoprivredne djelatnosti i dopunskih djelatnosti na gospodarstvima.

(5) Poljoprivredna savjetodavna djelatnost obuhvaća:

1. davanje stručnih poljoprivrednih savjeta za konvencionalnu i ekološku proizvodnju,

2. prikaz novih tehnologija i tehnika,

3. primjenu znanstvenih dostignuća,

4. izradu programa gospodarskog korištenja zemljišta,

5. osposobljavanje za vođenje knjigovodstva i izradu kalkulacija proizvodnje na seljačkim gospodarstvima ili obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,

6. očuvanje ekološke ravnoteže,

7. unapređenje seoskog turizma i dopunskih djelatnosti na gospodarstvu,

8. pomoć u osnivanju različitih oblika udruživanja poljoprivrednika,

9. usmjeravanje u razvoju sela i cjelovitog ruralnog područja i drugo.

Članak 35.

(1) Za utvrđivanje politike i uvjeta financiranja razvojnih i primijenjenih istraživanja u poljoprivredi, Ministarstvo utemeljuje Vi­je­će za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području.

(2) Vijeće za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području čine predstavnici:

1. Ministarstva (2 člana, jedan član je predsjednik),

2. Ministarstva znanosti i tehnologije (1 član),

3. ustanova za pružanje usluga u poljoprivredi (2 člana),

4. prerađivačke industrije (1 član),

5. poljoprivrednih gospodarstava (9 članova),

6. visokih učilišta i znanstvenih instituta (4 člana).

(3) Ministar donosi rješenje kojim se imenuje Vijeće za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području, za razdoblje od 3 godine.

(4) Članovi Vijeća za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području moraju imati visoku stručnu spremu osim članova pod točkom 5. stavka 2. ovoga članka za koje taj uvjet nije prijeko potreban.

(5) Članovima Vijeća za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području pripada naknada za rad, a visinu naknade određuje ministar.

(6) Novčana sredstva za rad Vijeća za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području osiguravaju se iz Proračuna, a sredstva za financiranje razvojnih i primijenjenih istraživanja u poljoprivredi osiguravaju se u Proračunu, iz inozemnih novčanih izvora, darovnica i naknada od korisnika rezultata istraživanja u poljoprivredi.

(7) Vijeće za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području radi i djeluje na osnovi donesenog Poslovnika o radu.

Članak 36.

Radi promicanja, zaštite i zastupanja interesa poljoprivrednih gospodarstava i ribara utemeljit će se Hrvatska poljoprivredna komora posebnim zakonom.

Članak 37.

(1) Poljoprivredni informacijski centar jest informacijski sustav Ministarstva koji obavlja:

1. prikupljanje i uporabu podataka i informacija i propisanih evidencija iz djelokruga tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, ustanova i slično od važnosti za poljoprivredu,

2. prikupljanje, obradu podataka i informacija za potrebe izvješćivanja o poljoprivredi, koje ustanovljuje ministar odnosno nositelji poljoprivredne politike,

3. prikupljanje i objavljivanje općih podataka i svih vrsta informacija o poljoprivredi za javnu uporabu i

4. razmjenu podataka i informacija s nadležnim inozemnim ustanovama i službama u poljoprivredi.

(2) Poslovi Poljoprivrednoga informacijskog centra iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na poslove iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku.

Članak 38.

(1) Operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi u nadležnosti je Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: Ravnateljstvo), kao ustrojstvene jedinice Ministarstva.

(2) Ravnateljstvo obavlja sljedeće poslove:

1. provodi mjere tržišno-cjenovne politike,

2. provodi mjere strukturne politike,

3. provodi programe međunarodne potpore razvitka sektora,

4. priprema stručne podloge i analize,

5. vodi evidenciju o aktivnostima operativne provedbe mjera tržišno-cjenovne i strukturne politike i dostavlja ih u Poljoprivredni informacijski centar iz članka 37. ovoga Zakona,

6. uspostavlja i provodi integrirani administrativni i kontrolni sustav.

Članak 39.

(1) Vlada osniva Nacionalno vijeće za poljoprivredu i seoska područja, kao stručno i savjetodavno tijelo Vlade.

(2) Nacionalno vijeće za poljoprivredu i seoska područja ima sljedeće zadaće:

1. prati izradbu i provedbu Nacionalnog programa,

2. prati izradbu i ocjenjuje godišnje izvješće o stanju u poljoprivredi,

3. daje mišljenje na prijedloge domaćih propisa i međuna­rod­nih sporazuma iz područja poljoprivrede.

(3) Nacionalno vijeće za poljoprivredu i seoska područja čine predstavnici iz:

1. Hrvatske poljoprivredne komore (3 člana),

2. Hrvatskoga zadružnog saveza (1 član),

3. Udruženja poljoprivrednika (2 člana),

4. Visokih učilišta, veleučilišta i znanstvenih instituta koji se bave poljoprivredom, selom i seoskim područjem (4 člana),

5. Hrvatske gospodarske komore (1 član).

(4) Najmanje jedan član Nacionalnog vijeća je stručnjak iz područja ekološke poljoprivrede.

(5) Članove Nacionalnog vijeća za poljoprivredu i seoska područja na prijedlog odnosnih članica iz stavka 3. ovoga članka ime­nu­je Vlada. Mandat članova Nacionalnog vijeća za poljoprivredu i seoska područja jest 5 godina.

(6) Sredstva potrebna za rad Nacionalnog vijeća za poljoprivredu i seoska područja osiguravaju se u Proračunu.

5. PraĆenje i izvjeŠĆivanje u poljoprivredi

Članak 40.

(1) Ministarstvo odnosno ustanove iz članka 33. ovoga Zakona ustanovljuju i vode sljedeće upisnike i evidencije:

1. Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

2. Upisnik trgovačkih društava, zadruga i obrtnika u poljoprivredi,

3. Upisnik trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici i drugo),

4. Upisnik proizvođača povrća,

5. Upisnik uzgajivača životinja,

6. Evidenciju o novčanim potporama u poljoprivredi,

7. Evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta,

8. Evidenciju područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i

9. Pedološku kartu.

(2) Upisnici navedeni pod točkom 1. i 2. stavka 1. ovoga članka ne odnose se na statističke registre koje ustrojava i vodi Državni zavod za statistiku.

(3) Osim navedenih upisnika i evidencija iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo odnosno ustanove iz stavka 1. ovoga članka mogu ustanoviti i voditi druge upisnike i evidencije ako je to predviđeno ovim Zakonom ili drugim zakonima.

(4) Osnovica za vođenje upisnika i evidencija te njihovih povezivanja jest matični identifikacijski broj, koji je obvezan za sve upisnike i evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Upis u upisnike i evidencije obavlja se na osnovi posebnih propisa ministra.

Članak 41.

(1) Ministarstvo ustrojava Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (u daljnjem tekstu: Poljoprivredno knjigovodstvo) za potrebe praćenja promjena i razine poljoprivrednog dohotka poljo­privrednog gospodarstva, ocjene gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i analize mjera poljoprivredne politike.

(2) Ministarstvo je odgovorno za organizaciju i stručnu proved­bu Poljoprivrednog knjigovodstva. U organizaciji i provedbi mogu sudjelovati poljoprivredne obrazovne, znanstvene i stručne institucije, upravna tijela te druge organizacije i ustanove koje odredi Ministarstvo.

(3) Vrstu, opseg i način prikupljanja knjigovodstvenih podataka propisuje ministar.

(4) Novčana sredstva za ustroj i vođenje Poljoprivrednog knjigovodstva osiguravaju se u Proračunu.

Članak 42.

(1) Radi sustavnog praćenja stanja i promjena socio-ekonom­skih i regionalnih obilježja seljačkih gospodarstava ili obiteljs­k­ih poljoprivrednih gospodarstava i seoskih područja, Ministarstvo, odnosno od njega ovlaštena pravna osoba provodi svake godine Anketu seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (u daljnjem tekstu: Anketa).

(2) Vrstu, opseg i metodologiju prikupljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar po prethodno pribavljenom miš­ljenju Državnog zavoda za statistiku.

(3) Novčana sredstva za ustroj, vođenje i provedbu Ankete os­i­­­gu­ravaju se u Proračunu.

Članak 43.

(1) Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (u daljnjem tekstu: Zeleno izvješće) izrađuje Ministarstvo i dostavlja ga Vladi na utvrđivanje najkasnije do 15. svib­nja tekuće godine, a Vlada ga dostavlja na prihvaćanje Saboru najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

(2) Zeleno izvješće sadrži ocjenu stanja i gospodarskog položaja poljoprivrede te prijedlog i način provedbe mjera poljoprivredne politike za sljedeće razdoblje.

(3) Zeleno izvješće temelji se na redovitom praćenju i agroekonomskim stručnim podlogama, a izrađuje ga Ministarstvo, odnosno od njega ovlaštena pravna osoba sukladno propisima koje donosi ministar.

(4) Zeleno izvješće javno je i objavljuje se u »Narodnim novinama«.

6. Upravni i inspekcijski nadzor

Članak 44.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju županijski uredi, odnosno ured Grada Zagreba, nadležni za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska poljoprivredna inspekcija), odnosno Ministarstvo kad je to ovim Zakonom određeno, a u drugom stupnju Ministarstvo (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu).

(3) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske poljoprivredne inspekcije i poljoprivredne inspekcije u Ministarstvu provode poljoprivredni inspektori.

(4) Inspekcijski nadzor nad propisanim cijenama iz članka 9. ovoga Zakona i intervencijskom kupovinom i prodajom iz članka 11. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata.

Članak 45.

(1) Poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati diplomirani inženjer poljoprivrede, s položenim državnim stručnim ispitom za poljoprivrednog inspektora i s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(2) Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz stav­ka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 46.

(1) Poljoprivredni inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojim dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice i izgled znaka te način izdavanja i vođenja evidencije o službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar.

Članak 47.

Županijska poljoprivredna inspekcija obavlja sljedeće poslove:

1. pregledava poljoprivredno zemljište, nasade, stoku, poslovne i proizvodne prostore, objekte, uređaje, robu i poslovnu dokumentaciju fizičkih i pravnih osoba koje se bave poljoprivrednom proiz­vod­njom, a u svezi s provedbom mjera poljoprivredne politike,

2. provodi uvid u isprave korisnika prava koje se odnose na ostvarivanje prava,

3. provjerava udovoljava li korisnik prava uvjetima za ostvarivanje toga prava,

4. utvrđuje nezakonito dobivanje ili nenamjensku uporabu sred­stava,

5. naređuje korisniku prava povrat sredstava u slučaju nezakonitog dobivanja sredstava ili nenamjenske uporabe sredstava,

6. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim ne­pra­vil­no­stima i traži provođenje određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti,

7. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje njihovih poslova,

8. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

Članak 48.

Poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu obavlja sljedeće poslove:

1. usmjerava, koordinira i nadzire rad županijske poljoprivredne inspekcije,

2. rješava o žalbama protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije,

3. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti,

4. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje poslova,

5. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega,

6. nadzire i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

Članak 49.

(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu nadzoru poljoprivred­nog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetani rad.

(2) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na zahtjev poljoprivrednog inspektora u određenom roku dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora.

(3) Rok iz stavka 2. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva.

Članak 50.

(1) Poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak, sastavlja zapisnik i donosi rješenje kad je za to ovlašten ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.

(2) Na postupak poljoprivrednog inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 51.

(1) Ako poljoprivredni inspektor u postupku inspekcijskog nad­zora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propisi doneseni na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.

(2) Poljoprivredni inspektor donijet će rješenje iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

Članak 52.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju ili presude o kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz.

(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda.

Članak 53.

(1) Protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dostave rješenja.

(2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u prvom stupnju nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.

(3) Žalba izjavljena protiv rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 54.

Zaključak o izvršenju poljoprivredni inspektor dužan je donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana kad je rješenje postalo izvršno.

7. Kaznene odredbe

Članak 55.

(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba korisnik prava ako:

1. u namjeri da ostvari novčana sredstva i druge oblike potpore prema odredbama ovoga Zakona prilikom podnošenja zahtjeva dade netočne podatke,

2. nenamjenski koristi dobivena novčana sredstva,

3. ako ne omogući provedbu nadzora poljoprivrednog inspektora na način i u rokovima utvrđenim odredbama članka 49. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 9.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 56.

(1) Novčanom kaznom od 6.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba korisnik prava ako ne čuva isprave sukladno odredbi članka 6. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

8. Prijelazne i zavrŠne odredbe

Članak 57.

Prijedlog Nacionalnog programa iz članka 5. ovoga Zakona Vlada je dužna dostaviti Saboru radi donošenja u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 58.

Propise za donošenje kojih je ovlaštena na temelju članka 8., članka 16. stavka 3. i 4., članka 21. stavka 2., članka 26. i članka 30. stavka 3. ovoga Zakona, Vlada će donijeti u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 59.

Propise za donošenje kojih je ovlašten na temelju članka 6. stav­ka 1., članka 32. stavka 3., članka 40. stavka 5. i članka 42. stavka 2. ovoga Zakona, ministar će donijeti u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 60.

Ministar će donijeti rješenje o imenovanju Vijeća za istraživanja u poljoprivredi i seoskom području na temelju članka 35. stavka 3. ovoga Zakona u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 61.

Vlada će osnovati Nacionalno vijeće za poljoprivredu sukladno članku 39. ovoga Zakona u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 62.

Obvezuje se ministar da ustroji Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka iz članka 41. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 63.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 10. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena (»Narodne novine«, br. 73/97.).

Članak 64.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 320-01/00-01/03
Zagreb, 11. srpnja 2001.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.


WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
WEB HOSTING

Crta
Crta
Crta


Crta
WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
Zašto izabrati WMD?

WMD Super brza podrška 24/7/365
Brzi i kvalitetni serveri
BESPLATNO 12 mjeseci hostinga
Besplatne domene
ANTI SPAM zaštita
ANTI VIRUS zaštita
Poklon Web Jumbo Plakat 1000kn
SEO prijava na tražilice
Besplatni programi
Video upustva
Hrvatski affiliate program


WMD su već izabrali...
Istra.hr

Istra.hr
EPH d.d.

EPH d.d.
T-Mobile Hrvatska

T-Mobile Hrvatska
SPORTSKE NOVOSTI

SPORTSKE NOVOSTI
Jutarnji list

Jutarnji list
Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija
MENSA

MENSA
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
National Geographic Junior

National Geographic Junior
OMV - INDOIL d.o.o.

OMV - INDOIL d.o.o.
Visoka škola međunarodnih odnosa

Visoka škola međunarodnih odnosa
Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika
sportin.ba

sportin.ba
HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu

HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu
Agencija - mobilnost, programi EU

Agencija za mobilnost i programe EU
CROATA - Potomac

CROATA - Potomac
ZVEČEVO D.D.

ZVEČEVO D.D.
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
KLETT - Izdavačka kuća

KLETT - Izdavačka kuća
JADRANSKO OSIGURANJE D.D.

JADRANSKO OSIGURANJE D.D.
CASIO - Hrvatska

CASIO - Hrvatska
HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ

HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ
Obrtnička komora BBŽ

Obrtnička komora BBŽ
DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK
Ured za državnu upravu BBŽ

Ured za državnu upravu BBŽ
Hrvatski Teniski Savez Veterana

Hrvatski Teniski Savez Veterana
Big Mama House

Big Mama House
Agrogrom

Agrogrom
Sloga d.d.

Sloga d.d.
Firma.hr

Firma.hr
Pauk grupa d.o.o.

Pauk grupa d.o.o.
Tvornica opruga ESCO

Tvornica opruga ESCO
Vodotehna

Vodotehna
NHR GRUPA D.O.O.

NHR GRUPA D.O.O.
Drvna industrija "ČAZMA"

Drvna industrija ČAZMA
Burza Bjelovar

Burza Bjelovar
Crier Media Grupa d.o.o.

Crier Media Grupa d.o.o.
Poslovni park Bjelovar

Poslovni park Bjelovar
Komunalac Bjelovar

Komunalac Bjelovar
Sportske igre mladih

Sportske igre mladih
HEDERA.HR - dr. Saša Radić

HEDERA.HR - dr. Saša Radić
Kudumija šatori

Kudumija šatori
PROVEN grupa

PROVEN grupa
Pučko učilište Bjelovar

Pučko učilište Bjelovar
VECTOR TUNING - Hrvatska

VECTOR TUNING - Hrvatska
HOTEL CENTRAL - Bjelovar

HOTEL CENTRAL - Bjelovar
HOTEL VALSABBION

HOTEL VALSABBION
Univerzalne telekomunikacije

Univerzalne telekomunikacije
Parketi Sabljo

Parketi Sabljo
Centar za razvoj unutarnje plovidbe

Centar za razvoj unutarnje plovidbe
Hrvatsko društvo za kvalitetu

Hrvatsko društvo za kvalitetu
Radio BBR Bjelovar

Radio BBR Bjelovar
Koestlin d.d.

Koestlin d.d.
Troha-Dil d.o.o.

Troha-Dil d.o.o.
Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca
Lesnina H d.o.o.

Lesnina H d.o.o.
Diplomacija.hr

Eurocable
Eurocable

Cazmatrans.hr
Cazmatrans.hr

Tomo Vinković d.o.o.
Tomo Vinković d.o.o.

TV Atila d.o.o.
TV Atila d.o.o.

i mnogi drugi...






Web Analytics