WMD - HOSTING AKCIJA 1+1

ZAKON O SIGURNOSNIM SLUŽBAMA REPUBLIKE HRVATSKE

13 +
GODINA ISKUSTVA
8000 +
KORISNIKA
73
ZEMLJE SVIJETA
SVE ZA WEB NA JEDNOM MJESTU
vi ste ovdje

Zakoni Narodne novine

ZAKON O SIGURNOSNIM SLUŽBAMA REPUBLIKE HRVATSKE

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom, radi sustavnog prikupljanja, analize, obrade i ocjene podataka koji su od značaja za nacionalnu sigurnost, u cilju otkrivanja i sprječavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene: protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta Republike Hrvatske, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, protiv Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske, i koji su nužni za donošenje odluka značajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa u području nacionalne sigurnosti, osnivaju sigurnosne službe:

– Obavještajna agencija (OA),

– Protuobavještajna agencija (POA),

– Vojna sigurnosna agencija (VSA).

(2) Radi ostvarivanja suradnje Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske u usmjeravanju rada sigurnosnih službi osniva se Vijeće za nacionalnu sigurnost, a radi operativnog usklađivanja rada sigurnosnih službi osniva se Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi.

Članak 2.

(1) Sigurnosne službe poslove iz svog djelokruga provode na temelju: Strategije nacionalne sigurnosti, Strategije obrane, Go­diš­njih smjernica za rad sigurnosnih službi, zakona, zahtjeva tijela državne vlasti i zahtjeva korisnika rezultata rada sigurnosnih službi.

(2) Poslove iz svog djelokruga sigurnosne službe smiju obav­ljati samo u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i propisima za provođenje zakona. Rad sigurnosnih službi nadziru Hrvatski sabor te Predsjednik Republike i Vlada Republike Hr­vat­ske (u daljnjem tekstu: Vlada).

II. VIJEĆE ZA NACIONALNU SIGURNOST I SAVJET ZA KOORDINACIJU SIGURNOSNIH SLUŽBI

Članak 3.

Vijeće za nacionalnu sigurnost:

– razmatra pitanja iz djelokruga rada sigurnosnih službi i načine ostvarivanja suradnje Predsjednika Republike i Vlade u usmjeravanju rada sigurnosnih službi,

– utvrđuje Godišnje smjernice za rad sigurnosnih službi i druge odluke kojima Predsjednik Republike i Vlada usmjeravaju rad sigurnosnih službi,

– utvrđuje mjere koje poduzimaju Predsjednik Republike i Vlada u vezi s rezultatima nadzora nad radom sigurnosnih službi,

– utvrđuje prijedlog sredstava za rad sigurnosnih službi koja se osiguravaju u državnom proračunu,

– razmatra i druga pitanja u vezi s radom i upravljanjem sigurnosnim službama.

Članak 4.

(1) Vijeće za nacionalnu sigurnost čine: Predsjednik Repub­like, predsjednik Vlade, član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, ministar nadležan za poslove obrane, ministar nadležan za unutarnje poslove, ministar nadležan za vanjske poslove, ministar nadležan za pravosuđe i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

(2) U radu Vijeća za nacionalnu sigurnost sudjeluje predsjednik Hrvatskoga sabora.

(3) Sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost zajednički sazivaju i pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati zajednički utvrđuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Sjednicom Vijeća za nacionalnu sigurnost predsjeda Predsjednik Republike, a odluke Vijeća za nacionalnu sigurnost supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

(4) U doba ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske u radu Vijeća za nacionalnu sigurnost sudjeluju predsjednik odbora Hrvatskoga sabora nadležnog za nacionalnu sigurnost, ministar nadležan za financije i ministar nadležan za gospodarstvo.

(5) Kada Vijeće za nacionalnu sigurnost raspravlja o stanju nacionalne sigurnosti u državi, osobito stanju nacionalne sigurnosti u području obrane i unutarnje politike te području zaštite ljud­skih prava i temeljnih sloboda, te u slučajevima velikih prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa, te kada raspravlja o prijedlogu Strategije nacionalne sigurnosti, može na svoje sjednice pozivati i druge osobe.

(6) Vijeće za nacionalnu sigurnost pitanja značajna za svoj rad uređuje poslovnikom.

Članak 5.

(1) Radi provođenja odluka Predsjednika Republike i Vlade o usmjeravanju rada sigurnosnih službi, operativnog usklađivanja rada sigurnosnih službi, poduzimanja mjera za unaprjeđivanje rada sigurnosnih službi i organiziranja pripremanja materijala za sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost osniva se Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi.

(2) Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi čine član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, kao zamjenik predsjednika Savjeta, savjetnik Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost, kao potpredsjednik Savjeta, ravnatelji sigurnosnih službi i predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Sjednice Savjeta saziva i pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati određuje predsjednik Savjeta. Odluke Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi supotpisuju predsjednik Savjeta i zamjenik predsjednika Savjeta. Sjednice Savjeta mogu sazvati i pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati mogu odrediti Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Kada Predsjednik Republike sazove sjednicu Savjeta o tome obavještava predsjednika Vlade, i obratno.

(3) U radu Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi mogu sudjelovati, po pozivu predsjednika Savjeta, i druge osobe.

(4) Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi pitanja zna­čajna za svoj rad uređuje poslovnikom.

Članak 6.

(1) Radi obavljanja stručnih i administrativnih poslova za Vijeće za nacionalnu sigurnost i Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi, obavljanja poslova koje Vijeću za nacionalnu sigurnost omogućuju analizu izvješća sigurnosnih službi i ocjenu postizanja ciljeva rada sigurnosnih službi, ocjenu provođenja odluka Predsjednika Republike i Vlade u usmjeravanju rada sigurnosnih službi, poslova koji Predsjedniku Republike i Vladi omogućuju nadzor nad radom sigurnosnih službi (osobito: nadzor zakonitosti rada, nadzor ostvarivanja propisanih ciljeva i ostvarivanja djelokruga rada, nadzor djelotvornosti i svrsishodnosti rada, nadzor korištenja potrebnih sredstava, nadzor suradnje među službama i suradnje s odgovarajućim službama drugih zemalja) osniva se Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.

(2) Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost obavlja i poslove nužne za provedbu sigurnosnih mjera potrebnih za zaštitu povjerljivih informacija i dokumenata u razmjeni između Republike Hrvatske i stranih obrambenih organizacija, te distribuciju tih informacija i dokumenata među tijelima državne vlasti. U sastavu Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost ustrojava se Središnji registar za prijam i pohranu takovih informacija i dokumenata. Do početka rada Zavoda za informacijsku sigurnost i kripto-zaštitnu tehnologiju, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost obavljati će poslove iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost ne smije obavljati poslove koji su prema odredbama ovoga Zakona poslovi sigur­nos­nih službi, ne smije u obavljanju svojih poslova primjenjivati mjere koje su ovlaštene primjenjivati sigurnosne službe, niti smije postavljati zahtjeve sigurnosnim službama u odnosu na obavljanje poslova iz njihovog djelokruga.

(4) Radom Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost upravlja predstojnik Ureda koji se imenuje, odnosno razrješuje rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Pred­stojnik Ureda imenuje se na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može na dužnost predstojnika Ureda biti imenovana najviše dva puta uzastopno. Predstojnik Ureda može prije isteka mandata biti razriješen: ako to sam zatraži; ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost; ako ne osigura provođenje poslova iz djelokruga Ureda; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa, zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti, povrede državne, vojne ili službene tajne; te osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti. Predstojnik Ureda ne može biti član političke stranke.

(5) Unutarnje ustrojstvo Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, poslovi njegovih ustrojstvenih jedinica, okvirni broj potrebnih službenika i namještenika za obavljanje poslova Ureda i druga pitanja od značaja za rad Ureda uredit će se uredbom koju donosi Vlada, uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike. Način rada, potreban broj službenika i namještenika s opisom njihovih poslova te potrebnim uvjetima za obavljanje poslova, njihovim ovlastima i odgovornostima, pravima iz radnog odnosa, te druga pitanja od značaja za rad Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost uredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu koji donosi predstojnik Ureda uz suglasnost Vijeća za nacionalnu sigurnost.

(6) Na predstojnika, službenike i namještenike Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, kojima su uređeni položaj, prava, obveze i odgovornosti i način utvrđivanja plaća dužnosnika, službenih osoba i drugih službenika i namještenika sigurnosnih službi (Glava VIII.).

III. SIGURNOSNE SLUŽBE

a) Obavještajna agencija (OA)

Članak 7.

(1) Obavještajna agencija (OA) djelovanjem u inozemstvu prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke političke, gospodarske, sigurnosne i vojne prirode koji se odnose na strane dr­žave, međunarodne vladine i nevladine organizacije, političke, vojne i gospodarske saveze, skupine i osobe, osobito one koji ukazuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelovanja koja su usmjerena na ugrožavanje nacionalne sigurnosti.

(2) Obavještajna agencija (OA) u obavljanju poslova za Protuobavještajnu agenciju (POA) i u obavljanju poslova za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) može u sporazumu s njima koristiti njihove službene osobe.

(3) Obavještajna agencija (OA) skrbi o protuobavještajnoj sigurnosti državljana i institucija Republike Hrvatske u inozemstvu i u tom cilju surađuje s odgovarajućim službama Ministarstva vanjskih poslova.

b) Protuobavještajna agencija (POA)

Članak 8.

(1) Protuobavještajna agencija (POA) planira i provodi pro­tu­obavještajno djelovanje u zemlji.

(2) Protuobavještajna agencija (POA) prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o djelovanju stranih obavještajnih službi, i o djelovanju pojedinih osoba, grupa i organizacija na teritoriju Republike Hrvatske koja su usmjerena protiv nacionalne sigurnosti.

(3) Protuobavještajna agencija (POA) sudjeluje u protu­obavještajnoj zaštiti i skrbi za sigurnost zaštićenih osoba, objekata i prostora određenih odlukom Vlade, te važnijih skupova i sastanaka kada to zatraži Vlada Republike Hrvatske.

(4) Ako postoje osnove sumnje da strane obavještajne službe, pojedine osobe ili grupe pripremaju ili poduzimaju radnje koje mogu dovesti do ugrožavanja nacionalne sigurnosti, Protuobavještajna agencija (POA) ovlaštena je tražiti potrebne obavijesti od ovlaštenih osoba pravnih osoba i građana i u tu svrhu ih pozivati na obavijesne razgovore, te ostvariti uvid u njihovu dokumentaciju i podatke za koje smatra da mogu pomoći u ocjeni da li postoji ugrožavanje nacionalne sigurnosti.

(5) Protuobavještajna agencija (POA) u obavljanju poslova za potrebe Vojne sigurnosne agencije (VSA) može u sporazumu s njome koristiti njezine službene osobe.

(6) Protuobavještajna agencija (POA) u obavljanju poslova protuobavještajne zaštite, sukladno odredbama ovoga Zakona, izrađuje sigurnosne provjere osoba kojima se povjeravaju tajni podaci i predmeti posebnog interesa, osoba koje takvim podacima i predmetima mogu imati pristup, i osoba koje su zaposlene ili će se zaposliti u državnoj upravi i stručnim službama tijela državne vlasti te pravnim osobama na poslovima značajnim za nacionalnu sigurnost.

(7) Kada Protuobavještajna agencija (POA) sazna i ocijeni da bi mjere i radnje propisane ovim Zakonom trebalo primjeniti i prema osobama iz članka 11. ovoga Zakona odmah o tome obavještava Vojnu sigurnosnu agenciju (VSA) i zajedno s njome utvrđuje način obavljanja protuobavještajnih aktivnosti.

Članak 9.

(1) U Protuobavještajnoj agenciji (POA) ustrojava se operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija koji obavlja tehničku koordinaciju s telekomunikacijskim operatorima u Republici Hrvatskoj, nadzire organizaciju informacijske sigurnosti u tijelima državne vlasti, usmjerava provedbu mjera iz područja informacijske sigurnosti i kripto-zaštitu tijela državne vlasti, te ima ovlast nadzora rada davatelja telekomunikacijskih usluga u okviru sustava nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.

(2) Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija zadužen je za operativno-tehničku koordinaciju tijela koja su ovlaš­tena za primjenu mjera tajnog nadzora telekomunikacija su­kladno ovom Zakonu i Zakonu o kaznenom postupku.

c) Vojna sigurnosna agencija (VSA)

Članak 10.

(1) Vojna sigurnosna agencija (VSA) je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane za planiranje i provođenje potpore Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage) za izvršenje zadaća obrane opstojnosti, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

(2) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju oba­vje­š­tajnih poslova analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o vojskama i obrambenim sustavima drugih zemalja, o vanjskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost, o aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugrožavanje obrambene sigurnosti zemlje, koje joj u doba mira prikuplja Obavještajna agencija (OA), dok ih u doba ratnog stanja i stanju neposredne ugroženosti opstojnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske može i sama prikupljati radom u inozemstvu.

(3) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju protu­obavještajnih poslova prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o namjerama, mogućnostima i planovima djelovanja pojedinih osoba, grupa i organizacija u zemlji kojima je cilj ugrožavanje obrambene moći države te poduzima mjere otkrivanja, praćenja i suprotstavljanja ovakvim aktivnostima.

(4) Vojna sigurnosna agencija (VSA) sudjeluje u protu­obavještajnoj zaštiti i skrbi za sigurnost štićenih pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga, te objekata i prostora koje odredi ministar obrane.

(5) Ako postoje osnove sumnje da strane sigurnosne službe, pojedine osobe ili grupe pripremaju ili poduzimaju radnje koje mogu dovesti do ugrožavanja obrambene sigurnosti zemlje, Vojna sigurnosna agencija (VSA) ovlaštena je pozivati na obavjesne razgovore pripadnike Ministarstva obrane i Oružanih snaga, te građane zaposlene u tijelima, službama ili ustanovama Ministarstva obrane i Oružanih snaga.

(6) U provođenju poslova protuobavještajne zaštite Vojna sigurnosna agencija (VSA), sukladno odredbama ovoga Zakona i odredbama posebnog zakona izrađuje sigurnosne provjere pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga i osoba koje su zaposlene u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama.

Članak 11.

(1) Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju protu­obavještajnih poslova radnje i mjere propisane ovim Zakonom smije primjenjivati prema pripadnicima Ministarstva obrane i Oružanih snaga, te građanima zaposlenima u tijelima, službama ili ustanovama Ministarstva obrane i Oružanih snaga kada je to u vezi s obavljanjem njihovih dužnosti ili poslova i samo u prostorima i objektima Ministarstva obrane i Oružanih snaga. Kada je mjere i radnje nužno primijeniti prema ovim osobama izvan prostora u kojem obavljaju dužnosti i poslove, Vojna sigurnosna agencija (VSA) o tome obavještava Protuobavještajnu agenciju (POA) i zajedno s njom utvrđuje način obavljanja potrebnih mjera i radnji.

(2) Kada Vojna sigurnosna agencija (VSA) u obavljanju poslova prema odredbi stavka 1. ovoga članka sazna i ocijeni da bi mjere i radnje propisane ovim Zakonom trebalo primjenjivati i prema drugim osobama, odmah o tome obavještava Protu­obavještajnu agenciju (POA) i zajedno s njome utvrđuje način obavljanja protuobavještajnih aktivnosti.

d) Strategijsko elektroničko izviđanje za potrebe sigurnosnih službi

Članak 12.

(1) Strategijsko elektroničko izviđanje za potrebe Oba­vještajne agencije (OA) i Vojne sigurnosne agencije (VSA) provodi Središnjica elektroničkog izviđanja Glavnog stožera Oru­žanih snaga. Planove provođenja strategijskog elektroničkog izvi­đanja za potrebe ovih sigurnosnih službi donosi Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi na prijedlog ravnatelja tih službi. Za provedbu ovih planova zadužuje se ministar obrane.

(2) Ministar obrane je dužan u okviru Glavne inspekcije obrane osigurati provođenje nadzora nad zakonitošću rada Sre­dišnjice elektroničkog izviđanja Glavnog stožera Oružanih snaga i izvješća Glavne inspekcije dostavlja odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: odbor nadležan za nacionalnu sigurnost).

IV. POSLOVI I OVLASTI SIGURNOSNIH SLUŽBI

a) Prikupljanje podataka

Članak 13.

Sigurnosne službe mogu, u okviru svog djelokruga rada, pri­kupljati podatke od građana, korištenjem javnih izvora, uklju­čujući uvid u registre i zbirke podataka, a mogu ih prikupljati i primjenom tajnih postupaka i mjera.

Članak 14.

(1) Sigurnosne službe mogu prikupljati podatke obavijesnim razgovorom samo uz prethodni pristanak osobe za koju se pretpostavlja da ima saznanja o podacima od interesa za nacionalnu sigurnost.

(2) Uz izričit pristanak osobe s kojom se obavlja obavijesni razgovor, obavijesni razgovor može se snimiti sredstvima za svjetlosno i zvučno snimanje.

(3) Ako se osnovano može pretpostaviti da osoba koja nije dala pristanak za obavljanje obavijesnog razgovora ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu sigurnost, sigurnosna služba će zatražiti od Ministarstva unutarnjih poslova da s ovakovom osobom obavi obavijesni razgovor na način propisan posebnim zakonom. U ovom obavijesnom razgovoru sudjeluje i službena osoba sigurnosne službe.

Članak 15.

(1) Sigurnosne službe mogu prikupljati podatke korištenjem tajnih suradnika. Nije dozvoljeno bilo koga prisiljavati da bude tajni suradnik sigurnosne službe.

(2) Uvjeti i način prikupljanja podataka korištenjem tajnih suradnika uređuju se naputkom ravnatelja sigurnosne službe.

Članak 16.

(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i pravne osobe koje vode ili upravljaju registrima i zbirkama osobnih i drugih podataka, omogućit će sigurnosnoj službi, na temelju pisanog naloga ravnatelja sigurnosne službe, pristup računalnoj ili na sličan način ustrojenoj zbirci podataka, uporabom odgovarajućih sučelja.

(2) Ako tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka nemaju računalne ili slične registre i zbirke podataka, omogućit će sigurnosnoj službi uvid u druge njihove registre i zbirke osobnih i drugih podataka.

b) Poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode

Članak 17.

(1) Protuobavještajna agencija (POA) može primjenjivati mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode. Vojna sigurnosna agencija (VSA) može primjenjivati mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode samo pod uvjetima propisanim odredbom članka 11. ovoga Zakona.

(2) Mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode mogu se provoditi ako se podaci ne mogu prikupiti na drugi način ili je njihovo prikupljanje povezano s nerazmjernim teškoćama. Ako postoji mogućnost izbora između više mjera tajnog prikupljanja podataka primijenit će se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.

(3) Mjere tajnog prikupljanja podataka jesu:

1. nadzor sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu,

2. nadzor prometa na tranzitno-međunarodnim komunikacijskim vezama,

3. nadzor nad poštanskim pošiljkama,

4. tehničko snimanje prostora i objekata,

5. nadzirani promet predmeta i vrijednosti,

6. tajno praćenje, motrenje, svjetlosno i zvučno snimanje osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima.

(4) Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu se poduzimati na temelju pisanog obrazloženog naloga za njihovo provođenje koje izdaje sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Suce ovlaštene za izdavanje pisanog naloga za provođenje mjera tajnog prikupljanja podataka određuje predsjednik Vrhovnog suda Re­pub­like Hrvatske. Pisani obrazloženi prijedlog za primjenu mjere tajnog prikupljanja podataka podnosi ravnatelj službe.

(5) Izuzeto od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako bi odgoda provedbe mjera tajnog prikupljanja podataka onemogućila postizanje cilja, poduzimanje mjera može započeti na temelju naloga ravnatelja sigurnosne službe, koji o tome odmah izvješćuje ovlaštenog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ovlašteni sudac Vrhovnog suda, mora u roku od 24 sata od početka primjene mjere odlučiti da li će izdati pisani nalog kojim dopušta provođenje mjere. Ako ovlašteni sudac Vrhovnog suda nije izdao pisani nalog za provođenje mjere, sigurnosna služba je dužna uništiti dokumente i sredstva na kojima su zabilježeni podaci koje je saznala u provođenju mjere i o tom sačiniti zapisnik kojeg dostavlja ovlaštenom sucu Vrhovnog suda.

(6) Kada ovlašteni sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske odbije izdati nalog za provođenje mjera tajnog prikupljanja podataka o razlozima odbijanja obavijestit će Vijeće za nacionalnu sigurnost i odbor nadležan za nacionalnu sigurnost.

(7) Zahtjev za poduzimanje mjera i nalog za poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka moraju sadržavati oznaku mjere koja će se primjenjivati, oznaku osobe prema kojoj će se mjera primjenjivati, obrazloženje razloga zbog kojih se mjera provodi i potrebe njezinog poduzimanja i rok trajanja mjere. Ako se predlaže i dopušta poduzimanje više mjera, moraju biti navedeni podaci za svaku mjeru. Prijedlog za poduzimanje mjera i nalog za poduzimanje mjera tajnog prikupljanja podataka pred­stav­ljaju državnu tajnu. Službene i druge osobe koje sudjeluju u postupku odlučivanja i u poduzimanju mjera dužne su kao državnu tajnu čuvati sve podatke koje su saznale.

Članak 18.

(1) Mjere tajnog prikupljanja podataka iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona mogu trajati najdulje četiri mjeseca.

(2) Ako postoji potreba za daljnjim provođenjem mjera tajnog prikupljanja podataka mora se ishoditi novi pisani nalog koji izdaje vijeće od tri ovlaštena suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 19.

(1) Pravne osobe koje obavljaju poslove tehničkog komuniciranja na daljinu i poslove dostave poštanskih pošiljaka moraju omogućiti sigurnosnim službama provedbu mjera tajnog prikup­ljanja podataka, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

(2) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su osigurati sigurnosnim službama uvjete za izravan pristup objektima i tehničkoj opremi te uvjete za provedbu mjera, uporabom odgo­varajućih tehničkih sučelja.

(3) Odgovorne osobe i drugi zaposlenici pravnih osoba koji imaju saznanja o primjeni mjera sigurnosnih službi prema odredbama ovoga članka dužni su ta saznanja čuvati kao državnu tajnu.

Članak 20.

(1) Tajno praćenje, motrenje, svjetlosno i zvučno snimanje u otvorenom prostoru i na javnim mjestima, provodi se ako je nužno za otkrivanje i bilježenje okolnosti, veza, susreta i doga­đaja od interesa za nacionalnu sigurnost.

(2) Način provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka, sudjelovanje službene osobe i uporabu sredstava u provedbi ovih mjera određuje ravnatelj sigurnosne službe ili osoba koju on ovlasti.

Članak 21.

(1) Ako podaci prikupljeni primjenom mjera tajnog prikup­ljanja podataka ukazuju na pripremanje ili počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, sigurnosne službe izvješćuju Državno odvjetništvo.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka ne smije sadržavati podatke o mjeri tajnog prikupljanja podataka niti rezultate pro­ved­be te mjere.

(3) Ako postoji interes zaštite nacionalne sigurnosti, obaveza iz stavka 1. ovoga članka može se odgoditi odlukom glavnog državnoga odvjetnika Republike Hrvatske.

c) Evidencije podataka i njihovo korištenje

Članak 22.

(1) Sigurnosne službe uspostavljaju i vode zbirke i registre osobnih podataka i druge evidencije prikupljenih podataka i dokumenata o podacima.

(2) Osobe koje su upoznate s podacima iz evidencija sigurnosnih službi i dokumentima o tim podacima dužne su ih čuvati kao državnu tajnu.

Članak 23.

(1) Sigurnosne službe dužne su na zahtjev građana obavijestiti ga jesu li prema njemu poduzimane mjere prikupljanja podataka, te vode li se u službama evidencije o njegovim osobnim podacima, i na njegov zahtjev staviti mu na uvid dokumente o prikupljenim podacima.

(2) Sigurnosne službe nisu dužne postupiti prema odredbama stavka 1. ovoga članka:

– ako bi obavijest dovela u opasnost izvršenje zadaća sigurnosne službe,

– ako bi obavijest mogla dovesti do ugrožavanja sigurnosti druge osobe,

– ako bi obavijest mogla dovesti do štetnih posljedica za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske.

(3) Čim prestanu razlozi za primjenu odredbe stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga članka, sigurnosna služba je dužna postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka. U slučaju iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka sigurnosna služba nije dužna postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka do isteka roka od 10 godina od dana prestanka poduzimanja mjere.

Članak 24.

(1) Podaci i dokumenti koje svojim radom prikupe sigurnosne službe mogu se koristiti samo za svrhe radi kojih su prikup­ljeni, a ako ukazuju na pripremanje ili počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti sigurnosne službe će o tome izvijestiti Državno odvjetništvo. Tajnost prikupljenih podataka određuje se po odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podatka.

(2) Dokumenti o podacima koji se ne odnose na svrhu radi koje su prikupljani uništavaju se o čemu se sastavlja zapisnik koji potpisuju osobe koje su prisustvovale uništenju dokumenata.

(3) Podaci, dokumenti i informacije koje su prikupljene na nezakonit način uništavaju se o čemu se sastavlja zapisnik koji potpisuju osobe koje su prisustvovale uništenju podataka, dokumenata i informacija.

d) Sigurnosne provjere

Članak 25.

(1) Sigurnosna provjera provodi se za čelnike i zaposlenike sigurnosnih službi, čelnike i zaposlenike Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, predsjednika i članove Vijeća za nadzor sigurnosnih službi iz članka 79. ovoga Zakona, te druge osobe za koje je to određeno odredbama ovoga Zakona, u postupku njihovog imenovanja na dužnost odnosno prijama na rad. Sigurnosna provjera provodi se i za osobe koje se imenuju na dužnosti ili raspoređuju na određene poslove od posebnog značenja za nacionalnu sigurnost za koje je to određeno zakonom. Sigurnosna provjera provodi se i za osobe koje se primaju u hrvatsko državljanstvo i za strance u Republici Hrvatskoj čiji je boravak važan za sigurnost države.

(2) Sigurnosna se provjera provodi kao:

– djelomična sigurnosna provjera koja uključuje pribavljanje podataka iz registara i zbirki podataka Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstva obrane,

– potpuna sigurnosna provjera koja pored pribavljanja podataka prema podstavku 1. ovoga stavka, uključuje i pribavljanje podataka o zakonom propisanim zaprekama za obavljanje dužnosti odnosno poslova na koje se osoba za koju se provodi sigurnosna provjera imenuje odnosno raspoređuje, te drugih podataka nužnih za prosudbu podobnosti za obavljanje dužnosti i poslova u vezi sa zaštitom nacionalne sigurnosti.

(3) Sigurnosna služba koja provodi sigurnosnu provjeru mo­že obaviti razgovor s osobom koja se provjerava, može saslušati osobe koje su s njom u vezi, može koristiti podatke iz službenih evidencija koja vode druge službe i tijela, a može poduzeti i postupke i mjere tajnog prikupljanja podataka. Način obavljanja sigurnosne provjere pobliže određuje ravnatelj sigurnosnih službi.

Članak 26.

(1) Sigurnosne službe mogu obavljati sigurnosnu provjeru domaćih fizičkih i pravnih osoba s kojima su sklopile ugovor o nabavi robe i usluga ili izvođenju radova za svoje potrebe, te domaćih fizičkih i pravnih osoba koje isporučuju robu i usluge ili obavljaju radove za Ministarstvo obrane i Oružane snage te Ministarstvo unutarnjih poslova.

(2) Sigurnosnu provjeru domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba koji isporučuju robe i usluge ili obavljaju radove za Ministarstvo obrane i Oružane snage te Ministarstvo unutarnjih poslova obavljaju Protuobavještajna agencija (POA) za domaće osobe, a Obavještajna agencija (OA) za strane osobe, u suradnji s Vojnom sigurnosnom agencijom (VSA).

e) Protuobavještajna zaštita

Članak 27.

(1) U obavljanju protuobavještajne zaštite sigurnosne službe u okviru svog djelokruga rada izrađuju sigurnosne prosudbe moguće ugroženosti štićenih osoba i objekata, obavljaju sigurnosno provjeravanje osoba koje imaju pristup štićenim osobama, objektima i prostorima, primjenjuju mjere protuprislušne zaštite za objekte i prostore te sudjeluju u planiranju, provođenju i nadzoru tehničkih i fizičkih mjera sigurnosti.

(2) Vlada određuje štićene osobe, objekte i prostore, te način primjene i provođenja mjera iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 28.

(1) Sigurnosne službe u okviru svog djelokruga rada provode mjere protuprislušne zaštite i protuprislušnih pregleda objekata iz članka 27. ovoga Zakona, obavljaju nadzor građevinsko-tehničkih radova, tehničke dokumentacije objekata, instalacija, telekomuni­kacijske i informatičke opreme te sudjeluju u planiranju, pro­vo­đenju i nadzoru tehničkih i fizičkih mjera sigurnosti tih objekata.

(2) Sigurnosne službe obavljaju sigurnosno provjeravanje osoba zaposlenih na poslovima fizičke i tehničke zaštite, tehničkog i informatičkog održavanja u objektima iz članka 27. ovoga Zakona, te sigurnosno provjeravanje drugih pravnih osoba i njihovih djelatnika koji sudjeluju u izvođenju poslova koji utječu na mjeru protuprislušne zaštite iz stavka 1. ovoga članka.

(3) O poslovima iz stavka 1. i 2. ovoga članka sigurnosne službe vode posebne evidencije.

Članak 29.

U provođenju protuobavještajne zaštite, Protuobavještajna agencija (POA) nadzire organizaciju i provođenje informacijske sigurnosti u tijelima državne uprave, osim u Ministarstvu obrane gdje nadzor obavlja Vojna sigurnosna agencija (VSA).

f) Mjere prikrivanja

Članak 30.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga sigurnosne službe mogu poduzeti mjere prikrivanja vlasništva nad stvarima, mjere prikrivanja vlasništva nad pravnim osobama, mjere prikrivanja stvarnog identiteta svojih zaposlenika i drugih osoba, te mogu, kada je to potrebno uz naknadu koristiti tajne usluge pravnih i fizičkih osoba.

Članak 31.

(1) Podaci o mjerama i troškovima za provođenje mjera iz članka 30. ovoga Zakona tajni su i mogu biti dostupni tijelima i osobama određenim odlukom koju donosi Vijeće za nacionalnu sigurnost na prijedlog predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi.

(2) Djelatnost i materijalno-financijsko poslovanje u prikrivnim pravnim osobama obavlja se prema propisima važećim za tu vrstu djelatnosti. Prikrivna pravna osoba ne može biti osoba koja se financira neposredno iz proračuna Republike Hrvatske. Pri­kriv­na pravna osoba osniva se i održava iz sredstava sigurnosnih službi. Tako nastali troškovi vode se na poziciji proračuna sigurnosne službe namijenjenoj posebnim troškovima.

(3) Sva imovina prikrivne pravne osobe vlasništvo je Repub­like Hrvatske, a prihod nastao iz djelatnosti koristi sigurnosna služba kao sredstvo posebne namjene za obavljanje svoje djelatnosti.

Članak 32.

(1) Zaštita tajnosti identiteta osoba i drugih izvora podataka, zaštita načina na koji je podatak prikupljen, obveza je sigurnosnih službi i drugih osoba i tijela u sustavu nacionalne sigurnosti, i sigurnosne službe te druge osobe i tijela u sustavu nacionalne sigurnosti ne smiju otkriti identitet osoba i drugih izvora podatka.

(2) U slučaju oštećenja zdravlja ili smrtnog stradavanja, koji su nastali u vezi s obavljanjem poslova nacionalne sigurnosti, evidentirani tajni suradnik sigurnosne službe ostvaruje prava kao i zaposlenik sigurnosne službe.

g) Izvješćivanje

Članak 33.

(1) Sigurnosne službe o svim važnijim podacima koje su prikupile u svom radu te svojim procjenama sigurnosnih situacija izvješćuju Predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade i predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi. Vojna sigurnosna agencija (VSA) izvješća dostavlja i ministru obrane, a načelniku Glavnog stožera Oruža­nih snaga samo kada se to odnosi na Oružane snage. Ministrima i drugim državnim dužnosnicima dostavljaju se oni podaci koji se odnose na njihov djelokrug rada.

(2) Godišnja izvješća o svom radu sigurnosne službe dostav­ljaju Predsjedniku Republike, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku odbora nadležnom za nacionalnu sigurnost, pred­sjedniku Vlade i predsjedniku Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi, a na njihov zahtjev dostavljaju im i izvanredna izvješća o stanju u području nacionalne sigurnosti u području njihovog djelokruga rada.

(3) Izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka državna su tajna. Hrvatski sabor, Predsjednik Republike i Vlada mogu odlučiti da izvješća iz stavka 2. ovoga članka ili pojedini njihovi djelovi ne predstavljaju tajnu.

V. SURADNJA SIGURNOSNIH SLUŽBI

Članak 34.

(1) Sigurnosne službe surađuju u obavljanju svojih poslova.

(2) Sigurnosna služba kada prikupi podatke iz djelokruga rada druge sigurnosne službe ili kad ima saznanja koja mogu biti značajna za rad druge sigurnosne službe dužna ju je o tome izvijestiti.

(3) Sigurnosna služba može kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja poslova iz njezinog djelokruga tražiti od druge sigurnosne službe podatke o praćenim osobama i činjenicama koje je saznala te dokumente kojima raspolaže.

(4) Sigurnosne službe mogu ustrojavati zajednička provedbena tijela i skupine sigurnosnih službi za obavljanje pojedinih poslova iz njihovog djelokruga.

(5) Sigurnosne službe u neposrednoj suradnji ili u okviru Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi rješavaju moguće sukobe nadležnosti, uvažavajući zajedničke ciljeve nacionalne sigurnosti i ekonomičnosti u radu.

(6) Ako nije moguće postići potreban stupanj suradnje sigurnosnih službi i riješiti pitanja iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka, Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi obavijestit će Vijeće za nacionalnu sigurnost o potrebi donošenja odluka o usklađenom djelovanju sigurnosnih službi.

Članak 35.

Svatko je dužan obavijestiti sigurnosnu službu ukoliko sazna podatke o pripremi ili izvođenju radnji za koje ocjenjuje da mogu predstavljati ugrožavanje nacionalne sigurnosti.

Članak 36.

(1) Sigurnosne službe mogu, na temelju međunarodnih obveza, surađivati sa stranim sigurnosnim i drugim odgovarajućim službama razmjenom podataka i zajedničkim provođenjem poslova iz svog djelokruga.

(2) Suradnju sa stranim sigurnosnim i drugim odgovarajućim službama sigurnosne službe ostvaruju u koordinaciji i suradnji s Obavještajnom agencijom (OA).

(3) Uspostavu i prekid suradnje s pojedinom stranom služ­bom odobrava Vijeće za nacionalnu sigurnost, na temelju pri­jedloga Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi.

Članak 37.

(1) Sigurnosne službe mogu dostavljati stranim službama podatke o građanima Republike Hrvatske ako su im pruženi relevantni podaci da takova osoba ugrožava nacionalnu sigurnost države primatelja Podaci se neće dostaviti ako bi to bilo u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske ili je zaštita interesa osobe o kojoj bi se dostavili podaci od veće važnosti.

(2) Dostavljeni podaci moraju se evidentirati. Zajedno s podacima primatelju se daje naputak da se dostavljeni podaci mo­gu koristiti samo u svrhu za koju su dostavljeni, te da sigurnosna služba koja dostavlja podatke pridržava pravo traženja povratne informacije o načinu uporabe dostavljenih podataka.

Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi:
http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/0693.htm


WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
WEB HOSTING

Crta
Crta
Crta


Crta
WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
Zašto izabrati WMD?

WMD Super brza podrška 24/7/365
Brzi i kvalitetni serveri
BESPLATNO 12 mjeseci hostinga
Besplatne domene
ANTI SPAM zaštita
ANTI VIRUS zaštita
Poklon Web Jumbo Plakat 1000kn
SEO prijava na tražilice
Besplatni programi
Video upustva
Hrvatski affiliate program


WMD su već izabrali...
Istra.hr

Istra.hr
EPH d.d.

EPH d.d.
T-Mobile Hrvatska

T-Mobile Hrvatska
SPORTSKE NOVOSTI

SPORTSKE NOVOSTI
Jutarnji list

Jutarnji list
Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija
MENSA

MENSA
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
National Geographic Junior

National Geographic Junior
OMV - INDOIL d.o.o.

OMV - INDOIL d.o.o.
Visoka škola međunarodnih odnosa

Visoka škola međunarodnih odnosa
Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika
sportin.ba

sportin.ba
HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu

HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu
Agencija - mobilnost, programi EU

Agencija za mobilnost i programe EU
CROATA - Potomac

CROATA - Potomac
ZVEČEVO D.D.

ZVEČEVO D.D.
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
KLETT - Izdavačka kuća

KLETT - Izdavačka kuća
JADRANSKO OSIGURANJE D.D.

JADRANSKO OSIGURANJE D.D.
CASIO - Hrvatska

CASIO - Hrvatska
HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ

HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ
Obrtnička komora BBŽ

Obrtnička komora BBŽ
DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK
Ured za državnu upravu BBŽ

Ured za državnu upravu BBŽ
Hrvatski Teniski Savez Veterana

Hrvatski Teniski Savez Veterana
Big Mama House

Big Mama House
Agrogrom

Agrogrom
Sloga d.d.

Sloga d.d.
Firma.hr

Firma.hr
Pauk grupa d.o.o.

Pauk grupa d.o.o.
Tvornica opruga ESCO

Tvornica opruga ESCO
Vodotehna

Vodotehna
NHR GRUPA D.O.O.

NHR GRUPA D.O.O.
Drvna industrija "ČAZMA"

Drvna industrija ČAZMA
Burza Bjelovar

Burza Bjelovar
Crier Media Grupa d.o.o.

Crier Media Grupa d.o.o.
Poslovni park Bjelovar

Poslovni park Bjelovar
Komunalac Bjelovar

Komunalac Bjelovar
Sportske igre mladih

Sportske igre mladih
HEDERA.HR - dr. Saša Radić

HEDERA.HR - dr. Saša Radić
Kudumija šatori

Kudumija šatori
PROVEN grupa

PROVEN grupa
Pučko učilište Bjelovar

Pučko učilište Bjelovar
VECTOR TUNING - Hrvatska

VECTOR TUNING - Hrvatska
HOTEL CENTRAL - Bjelovar

HOTEL CENTRAL - Bjelovar
HOTEL VALSABBION

HOTEL VALSABBION
Univerzalne telekomunikacije

Univerzalne telekomunikacije
Parketi Sabljo

Parketi Sabljo
Centar za razvoj unutarnje plovidbe

Centar za razvoj unutarnje plovidbe
Hrvatsko društvo za kvalitetu

Hrvatsko društvo za kvalitetu
Radio BBR Bjelovar

Radio BBR Bjelovar
Koestlin d.d.

Koestlin d.d.
Troha-Dil d.o.o.

Troha-Dil d.o.o.
Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca
Lesnina H d.o.o.

Lesnina H d.o.o.
Diplomacija.hr

Eurocable
Eurocable

Cazmatrans.hr
Cazmatrans.hr

Tomo Vinković d.o.o.
Tomo Vinković d.o.o.

TV Atila d.o.o.
TV Atila d.o.o.

i mnogi drugi...






Web Analytics