WMD - HOSTING AKCIJA 1+1

ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

13 +
GODINA ISKUSTVA
8000 +
KORISNIKA
73
ZEMLJE SVIJETA
SVE ZA WEB NA JEDNOM MJESTU
vi ste ovdje

Zakoni Narodne novine

ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Dio prvi

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

O pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske, mjerodavnom za pravni promet, vode se zemljišne knjige (gruntovnica), ako za neka zemljišta nije što posebno određeno.

Članak 2.

(1) Zemljište je u smislu ovoga Zakona dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).

(2) Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to.

Članak 3.

(1) U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na zemljištima, a i druga prava za koja je to zakonom određeno.

(2) U zemljišne se knjige upisuju i druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno.

Članak 4.

Kad je upis u zemljišne knjige pretpostavka stjecanja, promjene, ograničenja i prestanka prava na zemljištima, određuje poseban zakon.

Članak 5.

(1) Zemljišne knjige vode općinski sudovi.

(2) Zemljišnoknjižni sud je sud prvoga stupnja nadležan za vođenje zemljišnih knjiga.

(3) U sudu iz stavka 2. ovoga članka zemljišne knjige vodi poseban zemljišnoknjižni odjel.

(4) Postupak vodi i poslove obavlja voditelj zemljišnih knjiga ili zemljišnoknjižni namještenik kojega za to odredi voditelj zemljišnih knjiga, pod nadzorom suca, ako ministar pravosuđa ne odredi drukčije. Za rad zemljišnoknjižnoga namještenika odgovara voditelj zemljišnih knjiga.

(5) Za zemljišnoknjižni odjel vodi se poseban dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka.

Članak 6.

(1) Zemljišne knjige vode se ručno (ručno vođena zemljišna knjiga) ili elektroničkom obradom podataka (zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka: EOP-zemljišna knjiga).

(2) Zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka zajedno s katastrom vođenim elektroničkom obradom podataka čine bazu zemljišnih podataka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: BZP) koja se vodi jedinstveno i na jednom mjestu za cijelu Republiku Hrvatsku.

(3) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se kako na ručno vođenu tako i na zemljišnu knjigu vođenu elektroničkom obradom podataka, ako za zemljišnu knjigu vođenu elektroničkom obradom podataka ovim Zakonom nije što posebno određeno.

(4) Ministar pravosuđa određuje pojedinom sudu hoće li se zemljišne knjige za pojedinu katastarsku općinu voditi ručno ili elektroničkom obradom podataka.

Članak 7.

(1) Zemljišna knjiga je javna.

(2) Svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i sve pomoćne popise u nazočnosti voditelja zemljišne knjige i iz nje dobiti izvatke odnosno ispise i prijepise.

Članak 8.

(1) Zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava.

(2) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.

(3) Stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, pravno je zaštićen, ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja. Nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.

(4) Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo postupajući s povjerenjem u potpunost zemljišne knjige, stekla ga je neopterećeno teretima koji nisu bili upisani u času kad je zatražen upis niti je tada iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis, osim ako je zakonom drukčije određeno.

(5) Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišne knjige uživa zaštitu svoga povjerenja utoliko što joj nitko neće moći osporavati valjanost njezina stjecanja zbog nevaljanosti prednikova upisa nakon što proteknu rokovi u kojima bi se po ovom Zakonu mogla podnijeti tužba radi brisanja uknjižbe njezina prednika.

Članak 9.

(1) Zemljišne knjige se temelje na podacima katastarske izmjere.

(2) Što je ovim Zakonom određeno glede katastra zemljišta na odgovarajući se način primjenjuje i na druge katastre ako su podaci iz njih mjerodavni za zemljišne knjige.

Članak 10.

(1) Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).

(2) Odluke sudova i druge vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o katastarskom broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi.

(3) Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stavka 4. ovoga članka.

(4) Promjena katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. Zemljišnoknjižni će sud odmah nakon primitka prijavnoga lista katastra u posjedovnici učiniti vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka.

Članak 11.

(1) O promjenama katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice dužno je tijelo nadležno za provođenje tih promjena u katastru zemljišta bez odgađanja obavijestiti zemljišnoknjižni sud.

(2) Zemljišnoknjižni sudovi će prijavljivati tijelu nadležnom za katastar zemljišta sve zemljišnoknjižne upise koji su važni za katastar zemljišta kao što su primjerice otpis, pripis, dioba.

Članak 12.

(1) Sud koji je donio pravomoćnu odluku kojom je odlučio o pravima glede nekretnina u vezi s promjenom katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta dostavit će tijelu nadležnom za katastar bez odgađanja primjerak te odluke, kao prijavu o nastaloj promjeni.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na konačne odluke koje bi drugo tijelo donijelo o pravima glede nekretnina u svezi s promjenom katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta.

Članak 13.

Nakon što se u katastru zemljišta provede parcelacija zemljišta, time nastale čestice ostaju u sastavu istoga zemljišnoknjižnog tijela dok se iz njega ne otpišu.


Dio drugi

ZEMLJIŠNE KNJIGE

Glava 1.

SASTAV ZEMLJIŠNE KNJIGE

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 14.

(1) Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava.

(2) Za svaku glavnu knjigu vode se potrebni pomoćni popisi određeni ovim Zakonom ili drugim propisom.

Članak 15.

(1) Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi.

(2) Kad zakon određuje da je za stjecanje, prenošenje, ograničenje i ukidanje prava nužan upis u zemljišnu knjigu, ta se pretpostavka ispunjava samo upisom u glavnu knjigu.

(3) Kad se na temelju odluke suda, odluke drugoga tijela, nasljeđivanjem, ili na temelju zakona steklo pravo bez upisa u zemljišnu knjigu, stjecatelj je ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u glavnu knjigu po odredbama ovoga Zakona.

Članak 16.

(1) U glavnu knjigu upisuje se bitni sadržaj prava za koja je ovim ili drugim zakonom određeno da mogu biti predmet zemljišnoknjižnoga upisa (knjižna prava).

(2) Ako se bitni sadržaj knjižnoga prava ne može ukratko izraziti, u glavnoj će se knjizi pozvati na točno označena mjesta u ispravama na kojima se temelji upis, i to s učinkom kao da su upisana u samoj glavnoj knjizi.

Odjeljak 2.

Glavna knjiga

a. Sastav glavne knjige

Članak 17.

(1) Za sva zemljišta jedne katastarske općine vodi se jedna glavna knjiga.

(2) Određivanje područja i naziva katastarskih općina uređuju propisi o katastru zemljišta, s time da jedna katastarska općina može obuhvaćati samo zemljišta koja se nalaze na području nadležnosti jednoga zemljišnoknjižnoga suda. Zemljišta na području nadležnosti jednoga zemljišnoknjižnoga suda mogu biti podijeljena i na više katastarskih općina.

(3) U glavnu knjigu upisuje se opće dobro ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes.

Članak 18.

(1) Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.

(2) U zemljišnoknjižni uložak upisuju se:

1. zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu;

2. stvarna i druga knjižna prava glede zemljišnoknjižnoga tijela i promjene tih prava.

(3) U zemljišnoknjižni uložak upisuju se i druge činjenice određene zakonom.

Članak 19.

(1) U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo.

(2) Zemljišnoknjižno tijelo može se sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini.

(3) Više katastarskih čestica koje u istoj katastarskoj općini pripadaju istomu vlasniku spojit će se u jedno zemljišnoknjižno tijelo kad to vlasnik zatraži, ako one nisu različito opterećene i ako glede ograničenja vlasništva nema nikakve razlike ili ako se istodobno sa spajanjem uklone sve prepreke koje smetaju spajanju.

(4) Zemljišnoknjižno tijelo pravna je cjelina čiji se sastav može promijeniti samo zemljišnoknjižnim otpisom ili pripisom katastarskih čestica.

(5) Budu li otpisana sva zemljišta upisana u jednom zemljišnoknjižnom ulošku, uložak će se proglasiti praznim i pod tim brojem se više ne može u toj zemljišnoj knjizi otvoriti novi zemljišnoknjižni uložak.

(6) Promjene izgrađenosti katastarskih čestica koje čine zemljišnoknjižno tijelo ne utječu na njegov sastav.

b. Sadržaj zemljišnoknjižnoga uloška

Članak 20.

(1) Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C).

(2) Zatraži li to koji od suvlasnika, za njegov će se idealni dio otvoriti poduložak kao sastavni dio uloška.

(3) Poduložak sadrži posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu. Na upise u poduložak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upisima u uložak.

(4) Glede suvlasničkoga dijela za koji je otvoren poduložak upisi će se provoditi u tom podulošku.

(5) Na suvlasnički dio za koji je otvoren poduložak odnose se, osim upisa provedenih u podulošku, i svi upisi glede toga suvlasničkoga dijela provedeni do otvaranja poduloška, kao i svi upisi glede cijeloga zemljišnoknjižnoga tijela.

(6) Prvenstveni red upisa iz stavka 5. ovoga članka računa se zajednički.

(7) Nitko se ne može pozvati na to da mu nije bilo poznato nešto što je upisano u uložak ili u poduložak.

Posjedovnica

Članak 21.

(1) U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnoga tijela kao i ona stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjižnoga tijela ili nekoga suvlasničkoga (idealnoga) dijela zemljišnoknjižnoga tijela.

(2) U posjedovnicu se upisuju i sve katastarske promjene koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo (promjene katastarskoga broja, naziva, površine, izgrađenosti i sl.), kao i pokretanje postupaka za promjenu tih podataka u posjedovnici.

(3) U posjedovnicu se upisuju i sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnoga tijela koja nisu opće naravi. Ako se takva javnopravna ograničenja odnose na sva zemljišta jedne katastarske općine, to će se učiniti vidljivim i na omotu zemljišne knjige.

(4) Pravo građenja upisat će se u posjedovnicu posebnoga zemljišnoknjižnoga uloška kao posebno zemljišnoknjižno tijelo.

(5) Kad je otvoren poduložak, u posjedovnici uloška u kojem je upisana cijela nekretnina učinit će se vidljivim postojanje i broj poduloška.

(6) Suvlasnički dio za koji je otvoren poduložak označit će se u posjedovnici poduloška rednim brojem upisa pod kojim je upisan u vlastovnici uloška, a ako je taj suvlasnički dio povezan s vlasništvom posebnoga dijela nekretnine, označit će se i time.

(7) Ako je koje zemljišnoknjižno tijelo općepoznato pod određenim nazivom, upisat će se taj naziv u natpis posjedovnice.

Članak 22.

(1) Svaka promjena sadržaja posjedovnice koja nastane zbog upisa na nekom drugom listu zemljišnoknjižnoga uloška učinit će se po službenoj dužnosti vidljivom i u posjedovnici.

(2) Bude li koja stvarna služnost upisana u ulošku poslužnoga dobra, to će se, kao i svaka promjena takva upisa, po službenoj dužnosti istodobno učiniti vidljivim i u posjedovnici gospodujućega dobra.

Vlastovnica

Članak 23.

(1) U vlastovnicu se upisuje pravo vlasništva cijeloga zemljišnoknjižnoga tijela.

(2) U vlastovnicu se upisuju i ona ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede slobodnoga upravljanja ili glede raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom. Zabrana opterećivanja ili otudjivanja u ovom će se listu samo učiniti vidljivom.

(3) U vlastovnici će se učiniti vidljivim ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom koja su predmetom upisa u teretovnicu, a tiču se svakoga vlasnika.

(4) Kad je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro, u vlastovnici će se učiniti vidljivim to njegovo svojstvo, te tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro. Ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska, to se neće posebno upisivati.

(5) Glede javnih dobara u općoj i u javnoj uporabi upisat će se kao vlasnik Republika Hrvatska, ako njihov vlasnik nije jedinica lokalne uprave ili samouprave, te će se naznačiti tijelo ili ustanova kojoj su dana na upravljanje, odnosno tijelo koje njima neposredno upravlja.

Članak 24.

(1) Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlastovnici na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo toga posebnoga dijela, uz navođenje na koji se određeni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove odnosi. Na zemljišnoknjižnom će se ulošku staviti naznaka - Etažno vlasništvo.

(2) Za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnoga dijela nekretnine otvorit će se poduložak po odredbama ovoga Zakona.

Teretovnica

Članak 25.

(1) U teretovnicu se upisuju stvarna prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekoga suvlasnika, kao i prava stečena na ovim pravima, pravo nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa te ona ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenoga dobra.

(2) U teretovnicu zemljišnoknjižnoga tijela koje je opće dobro ili je javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne uprave ili samouprave upisat će se koncesija prema odredbama za upis zakupa, ako nije što posebno određeno.

(3) Zabrane opterećenja ili otudjenja upisat će se u teretovnicu.

Odjeljak 3.

Zbirka isprava

Članak 26.

(1) Od svake isprave na temelju koje je dopušten zemljišnoknjižni upis zadržava se barem ovjerovljeni prijepis.

(2) Ulaganjem tih prijepisa nastaje zbirka isprava; prijepisi se uvezuju u sveske.

Članak 27.

Zbirka isprava uređuje se zajednički za sve glavne knjige koje se vode kod jednoga suda.

Odjeljak 4.

Zbirka katastarskih planova i pomoćni popisi

Članak 28.

(1) Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova.

(2) Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadležno za katastar zemljišta, prikazujući u njima položaj i oblik svih katastarskih čestica i zgrada, odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine.

(3) Zbirka katastarskih planova je sredstvo koje služi korisnicima zemljišnih knjiga za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta.

(4) Tijelo nadležno za katastar zemljišta dostavlja zemljišnoknjižnom sudu katastarske planove i sve njihove izmjene.

Članak 29.

(1) Za svaku glavnu knjigu vodi se popis katastarskih čestica i popis njihovih adresa, popis vlasnika i nositelja prava građenja, popis predbilježenih vlasnika te drugi pomoćni popisi određeni ovim Zakonom ili drugim propisom.

(2) Način vođenja pomoćnih popisa iz stavka 1. ovoga članka određuje ministar pravosuđa.

Glava 2.

O KNJIŽNIM UPISIMA

Odjeljak 1.

O upisima uopće

a. Vrsta upisa

Članak 30.

(1) Knjižni su upisi uknjižba, predbilježba i zabilježba.

(2) Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja.

(3) Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnoga opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.

(4) Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.

b. Predmet uknjižbe i predbilježbe

Članak 31.

(1) U zemljišnu knjigu upisuju se samo pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom dopušteno.

(2) Ograničenja, oročenja i uvjetovanja prava iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnoj knjizi zabilježbom ograničenja, roka ili uvjeta kojem je pravo podvrgnuto, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Posebne odredbe glede vlasništva

Članak 32.

(1) Suvlasništvo se upisuje po udjelima određenima s obzirom na cjelinu, izraženima razlomkom.

(2) Vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) upisuje se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnoga dijela, uz naznaku posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže.

(3) Zajedničko (skupno) vlasništvo upisuje se u korist i na ime svih zajedničkih vlasnika, s naznakom da se radi o zajedničkom vlasništvu.

(4) Vlasništvo ograničeno rokom čijim će istekom vlasništvo prijeći na stjecatelja odnosno uvjetom čijim bi se ispunjenjem trebalo to dogoditi upisuje se u korist stjecatelja koji će, pošto istekne rok ili se ispuni uvjet, postati vlasnik, s time da će se pri upisu točno navesti rok ili uvjet te naznačiti stjecateljevo vlasništvo kao potonje. Upis potonjega vlasništva djeluje kao predbilježba vlasništva, s time da će se taj upis moći opravdati ako istekne rok ili se ispuni uvjet stjecanja.

(5) Ako se pravo vlasništva otuđuje tako da ga stjecatelj stekne uz ograničenje rokom zbog čijega bi isteka ono trebalo prijeći natrag otuđivatelju ili uz ograničenje uvjetom čijim bi se ispunjenjem trebalo to dogoditi, na upis se u svemu primjenjuje odredba stavka 4. ovoga članka, s time da se istodobno s upisom stjecateljeva vlasništva kao prethodnoga upisuje i otuđivateljevo vlasništvo kao potonje.

Posebne odredbe glede služnosti i stvarnih tereta

Članak 33.

(1) Kod služnosti i stvarnih tereta moraju se sadržaj i opseg prava što određenije upisati, ali nije potrebno navesti njihovu novčanu vrijednost.

(2) Ako se želi izvršavanje služnosti ograničiti na određene prostorne granice, te se granice moraju točno odrediti.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka smatra se da su prostorne granice izvršavanja služnosti točno određene ako su ucrtane u nacrtu koji je priložen ispravi na temelju koje se zahtijeva upis.

(4) Ako se osniva pravo služnosti ili stvarni teret uz ograničenje rokom ili uvjetom, to se zabilježuje zajedno s upisom sadržaja toga prava, a naknadno ograničenje već postojećega prava zabilježit će se.

Posebne odredbe glede prava građenja

Članak 34.

(1) Pravo građenja upisat će se i kao teret zemljišta koje opterećuje uz naznaku broja zemljišnoknjižnoga uloška u kojem je u skladu sa stavkom 2. ovoga članka upisano pravo građenja.

(2) Pravo građenja upisuje se kao posebno zemljišnoknjižno tijelo u posjedovnicu novoga zemljišnoknjižnoga uloška,koji se radi toga osniva, uz naznaku broja zemljišnoknjižnoga uloška u kojem je upisano zemljište koje opterećuje. U vlastovnicu novoga uloška upisat će se nositelj prava građenja.

(3) Zgrada, nakon što bude izgrađena, upisat će se kao da je izgrađena na pravu građenja.

(4) Ako se osniva pravo građenja uz ograničenje rokom ili uvjetom, to se zabilježuje zajedno s upisom sadržaja toga prava, a naknadno ograničenje već postojećega prava zabilježit će se.

Posebne odredbe glede založnoga prava (hipoteke)

Članak 35.

(1) Založno pravo (hipoteka) može se upisati kao teret cijeloga zemljišnoknjižnog tijela ili kao teret idealnoga dijela nekoga suvlasnika. Hipoteka se ne može upisati kao teret pojedinih sastavnih dijelova zemljišnoknjižnoga tijela.

(2) Ako se osniva hipoteka na plodovima, to se u zemljišnoj knjizi mora izrijekom navesti.

(3) Prijenos hipotekarne tražbine i stjecanje podzaložnoga prava (nadhipoteka) dopušteni su glede cijele tražbine kao i pojedinoga dijela tražbine određenoga razlomkom ili iznosom.

(4) Ako se osniva založno pravo uz ograničenje rokom ili uvjetom, to se zabilježuje zajedno s upisom sadržaja toga prava, a naknadno ograničenje već postojećega prava zabilježit će se.

(5) Odredbe ovoga Zakona o upisu hipoteke, na odgovarajući se način primjenjuju glede upisa podzaložnih prava.

Članak 36.

(1) Hipoteka se može upisati samo glede točno određene svote u novcu. Svota može biti određena i u skladu s pravilima o valutnoj ili indeksnoj klauzuli.

(2) Uz tražbinu za koju je ugovoreno da se plaćaju kamate upisuje se i kamatna stopa. Ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope, upisat će se: zakonska kamata.

(3) Uz tražbinu za koju je ugovoreno plaćanje anuitetima, umjesto kamatne stope, upisat će se: anuitetna otplata.

(4) Ako se hipotekom osiguravaju tražbine koje bi mogle nastati iz odobrenoga kredita, preuzetoga poslovodstva, s naslova jamstva ili naknade štete ili druge tražbine koje bi tek imale nastati nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, u ispravi na temelju koje se dopušta upis dovoljno je odrediti najviši iznos glavnice koji mogu imati kredit ili odgovornost.

Članak 37.

(1) Hipoteka se može za istu tražbinu upisati nepodijeljeno, kao teret dvaju ili više zemljišnoknjižnih tijela ili hipotekarnih tražbina (zajednička ili simultana hipoteka).

(2) Vjerovnik zajedničke hipoteke može slobodno birati hoće li cijelu tražbinu osiguranu zajedničkom hipotekom namirivati iz svih zemljišnoknjižnih tijela koje ona tereti ili samo iz jednoga ili više njih.

(3) Ako su radi namirenja tražbine prodane sve nekretnine opterećene zajedničkom hipotekom u korist te tražbine, iz kupovnine dobivene prodajom svake pojedine nekretnine najprije će se namiriti one tražbine koje imaju raniji prvenstveni red u tom ulošku. Iz ostatka svake pojedine kupovnine namirit će se tražbina osigurana zajedničkom hipotekom razmjerno udjelu ostataka postignutih kupovnina za pojedine prodane nekretnine u zbroju ostataka svih postignutih kupovnina.

(4) Ako su radi namirenja tražbine prodane samo neke od nekretnina opterećenih zajedničkom hipotekom, a ostale su nenamirene tražbine nekih vjerovnika čije su hipoteke bile upisane iza zajedničke hipoteke, u korist tih tražbina ovih hipotekarnih vjerovnika upisat će se po službenoj dužnosti hipoteka na neprodanim nekretninama, i to na onom mjestu koje je u prvenstvenom redu zauzimala zajednička hipoteka, ali ne preko iznosa do kojega bi svaka pojedina nekretnina odgovarala za zajedničku hipoteku s obzirom na razmjer njezine vrijednosti prema ukupnoj vrijednosti svih nekretnina opterećenih zajedničkom hipotekom. Na tom mjestu zadržavaju tako upisane hipoteke svoj dosadašnji međusobni odnos u prvenstvenom redu.

Članak 38.

(1) Hipoteka stečena za određenu tražbinu osigurava ujedno i troškove parnice i ovrhe, ako nije što posebno određeno ili ugovoreno.

(2) Trogodišnji zaostaci kamata, koje vjerovniku pripadaju na osnovi ugovora ili zakona, imaju isti prvenstveni red kao i glavnica.

(3) Trogodišnji zaostali zahtjevi godišnjih renta, doprinosa za uzdržavanje i drugih periodičnih plaćanja imaju isti prvenstveni red kao i samo upisano pravo iz kojega ti zahtjevi proizlaze.

c. Predmet zabilježbe

Članak 39.

Zemljišnoknjižne zabilježbe mogu se učiniti u svrhu:

- da se vidljivim učine osobni odnosi, naročito ograničenja glede upravljanja imovinom (npr. maloljetnost, skrbništvo, produženje roditeljskoga prava, otvaranje stečaja i dr.), kao i drugi odnosi i činjenice određene zakonom, s tim učinkom da se nitko ne može pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati;

- da se osnuju pravni učinci koje zabilježba proizvodi po odredbama ovoga ili drugih zakona (zabilježba prvenstvenoga reda, otpisa zemljišta, zajedničke hipoteke, otkaza hipotekarnih tražbina, spora, prisilne dražbe, zabrane otuđenja ili opterećenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridržaja prvenstvenoga reda, zabilježbe određene po pravilima o ovrsi i osiguranju i dr.).

d. Knjižni prednik

Članak 40.

Upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno budu kao takva uknjižena ili predbilježena (knjižni prednik).

Članak 41.

(1) Ako su zemljište ili neko knjižno pravo preneseni izvanknjižno na više osoba uzastopno, može posljednji stjecatelj zahtijevati da se knjižni prijenos provede neposredno na njega, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnoga prednika do sebe.

(2) Otuđi li se knjižno pravo koje je s ostavitelja nasljeđivanjem prešlo na nasljednika, stjecatelju će se dopustiti upis njegova prava neposredno iza ostavitelja, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od ostavitelja kao knjižnoga prednika do sebe.

(3) Ako je hipotekarna tražbina koja je izvanknjižnim putem prešla na drugu osobu prestala, hipotekarni dužnik može zahtijevati brisanje hipoteke bez prethodnoga upisa izvanknjižnoga prijenosa.

Članak 42.

(1) Ako zbog smrti knjižnoga prednika knjižno pravo prijeđe na njegove nasljednike, nasljednikovi vjerovnici mogu ishoditi osiguranje svoje tražbine prema utvrđenom nasljedniku bez prethodnoga upisa nasljednika, s time da će njihove tražbine biti osigurane samo u opsegu u kojemu je to njihov dužnik naslijedio.

(2) Pravilo iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i kad su nekretnine, odnosno knjižna prava zbog dužnikove smrti ostali ošasni.

e. Isprave

Članak 43.

(1) Upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.

(2) Za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora za to iz isprave biti vidljiv pravni temelj.

Članak 44.

(1) Upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava koje nemaju očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost. Ako se isprave sastoje iz više listova, oni moraju biti tako spojeni da se ne može umetnuti ni jedan list.

(2) U ispravama moraju osobe protiv kojih i u čiju se korist upis zahtijeva biti navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugima (primjerice navođenjem datuma rođenja, matičnoga broja i sl.), a moraju biti navedeni i mjesto, dan, mjesec i godina gdje i kad su isprave sastavljene.

f. Prvenstveni red

Članak 45.

(1) Prvenstveni red upisa u zemljišnu knjigu utvrđuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, odnosno odluka drugoga suda ili tijela kojom se određuje upis.

(2) Upisi provedeni povodom podnesaka koji su istodobno stigli u istom su prvenstvenom redu, ako nije zakonom što drugo određeno.

Članak 46.

Uknjižbom ili predbilježbom ustupa prvenstva mogu se zamijeniti mjesta koja u prvenstvenom redu imaju pojedina prava uknjižena na istoj nekretnini. Za to treba pristanak ovlaštenika prava koje stupa natrag i ovlaštenika prava koje stupa naprijed. Ali ako je pravo koje stupa natrag hipoteka, potreban je i pristanak vlasnika, a ako je to pravo opterećeno pravom trećega, onda i njegov pristanak. Time se ne dira u opseg i prvenstveni red ostalih uknjiženih prava.

Članak 47.

Pravo koje stupa naprijed stječe bez ograničenja mjesto u prvenstvenom redu onoga prava koje stupa natrag, ako ono u zemljišnoj knjizi neposredno dolazi iza njega ili ako na to pristanu svi oni čija su prava upisana između njih.

Članak 48.

(1) Ako je među pravima koja ne dolaze neposredno jedno iza drugoga došlo do ustupa prvenstva bez pristanka ovlaštenika čija su prava upisana između njih, pravo koje stupa naprijed stječe u prvenstvenom redu mjesto prava koje stupa natrag samo u granicama opsega i kakvoće potonjega.

(2) Ako je pravo koje stupa natrag uvjetno ili s određenim rokom, moći će se tražbina koja stupa naprijed namiriti iz opterećene nekretnine prije ispunjenja uvjeta ili isteka roka samo u onom iznosu koji otpada na nju po njezinu prvobitnom prvenstvenom redu.

(3) Ako kupac na javnoj prodaji bez uračunavanja u kupovninu (najveću ponudu) preuzima pravo koje stupa natrag s njegovim prijašnjim prvenstvenim redom, onda će se pri podjeli kupovnine pravo koje stupa naprijed uzimati u obzir prema svom prvobitnom mjestu u prvenstvenom redu.

Članak 49.

Ostatak prava čiji je dio stupio naprijed dolazi na svom prvobitnom mjestu prije prava koje je stupilo natrag, ako nije što drugo ugovoreno ili određeno zakonom.

Članak 50.

Ako na mjesto jednoga knjižnog prava istodobnim ustupom prvenstva stupi više knjižnih prava, sva ona imaju na mjestu koje im je ustupljeno dotadašnji međusobni redoslijed, ako nije što drugo ugovoreno ili određeno.

Članak 51.

Naknadne promjene u postojanju ili opsegu prava koje stupa natrag ne utječu na prvenstveni red prava koje stupa naprijed, ako nije što drugo ugovoreno ili određeno.

Odjeljak 2.

O uknjižbi

Članak 52.

(1) Zemljišnoknjižni sud dopustit će uknjižbu samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom.

(2) Ovjerovljivanje inozemnih privatnih isprava uređuje se međunarodnim ugovorima ili zakonom.

(3) Odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka udovoljeno je ako je ovjerovljen potpis one osobe čije se pravo ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu.

Članak 53.

(1) Kad bi kao temelj dopuštenju uknjižbe trebala poslužiti privatna isprava potpisana po opunomoćeniku, da bi se dopustila uknjižba protiv opunomoćitelja nužno je da je opunomoćenikov potpis na toj ispravi ovjerovljen sukladno članku 52. ovoga Zakona.

(2) Da bi se uknjižba mogla dopustiti na temelju privatne isprave potpisane po opunomoćeniku, on se kao takav treba iskazati:

- punomoći koja mu je izdana upravo za taj posao (posebna punomoć), ili

- općom punomoći ili punomoći izdanom za tu vrstu poslova (generična punomoć) koja nije u času podnošenja prijedloga starija od jedne godine.

(3) Da bi se uknjižba mogla dopustiti na temelju privatne isprave potpisane po opunomoćeniku, nužno je da istinitost potpisa opunomoćitelja na punomoći bude ovjerovljena. Na tu ovjeru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 52. ovoga Zakona.

Članak 54.

(1) Privatne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba, trebaju, osim onoga što se i inače zahtijeva za isprave, sadržavati i:

a) točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva;

b) izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu. Ta se izjava može dati i u posebnoj ispravi ili u prijedlogu za upis. Ali, u takvim slučajevima, isprava ili prijedlog koji sadrže izjavu, moraju sadržavati sve ono što se zahtijeva za uknjižbu.

(2) Onaj čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu može pristanak za uknjižbu dati uvjetno ili oročeno izričitom izjavom u ispravi.

Članak 55.

(1) Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba jesu:

a) isprave koje su o pravnim poslovima sastavili za to nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti i u propisanom obliku, ako sadrže sve što se zahtijeva i za uknjižbu na temelju privatnih isprava,

b) odluke suda ili drugoga nadležnog tijela odnosno pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koji se odnosi upis.

(2) Može li se, pod kojim pretpostavkama i na koji način, dopustiti uknjižba na temelju inozemnih isprava koje se u mjestu gdje su sastavljene smatraju javnim ispravama određuju posebni propisi.

Odjeljak 3.

O predbilježbi

a. Dopustivost predbilježbe

Članak 56.

(1) Ako isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu (članak 52., 53., 54. i 55.), ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis (članak 43. i 44.), na temelju te isprave dopustit će se predbilježba, ako ju je moguće provesti.

(2) Ako je pristanak za uknjižbu dan uvjetno ili oročeno, dopustit će se predbilježba.

Članak 57.

(1) Predbilježba založnoga prava dopustit će se samo kad su dovoljno određeni i ispravom dokazani i tražbina i pravna osnova založnoga prava.

(2) Ako se u sudu položeni iznos hipotekarnoga duga koji se vjerovniku ne može odmah isplatiti ili koji je on dužan ustupiti trećoj osobi koja je dug ispunila, dopustit će se predbilježba radi brisanja ili prijenosa tražbine na platca, ako se ispravom dokaže da je iznos položen sudu.

Članak 58.

Predbilježba prava nazadkupa, prvokupa, najma i zakupa dopustit će se samo kad su ispravom dokazani i postojanje prava i volja stranaka da se to pravo upiše.

Članak 59.

Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti predbilježba jesu:

a) neizvršene pravomoćne domaće sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvrđuje ili dosudjuje ili se bezuvjetno odbija,

b) odluke domaćih sudova, odnosno s njima izjednačenih odluka drugih tijela vlasti kojima se predbilježba određuje kao mjera osiguranja,

c) ostale javne isprave određene posebnim zakonom.

b. Opravdanje predbilježbe

Članak 60.

Predbilježba djeluje dok ne bude opravdana ili izbrisana. Opravdanjem se predbilježba pretvara u uknjižbu, s učinkom od časa kad je prijedlog za predbilježbu bio podnesen.

Članak 61.

Predbilježba se opravdava:

a) na temelju isprave prikladne za uknjižbu, kojom se otklanja nedostatak radi koga nije bila dopuštena uknjižba,

b) na temelju potvrde o ovršnosti odluke suda ili drugoga tijela vlasti,

c) na temelju pravomoćne presude kojom je predbilježba opravdana,

d) javnom ili javno ovjerovljenom ispravom kojom se dokazuje da je ostvaren uvjet kojim je bio uvjetovan pristanak za uknjižbu, odnosno da je istekao rok.

Članak 62.

(1) Tužbu radi opravdanja predbilježbe može osoba u čiju je korist predbilježba dopuštena podnijeti u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja kojim je predbilježba dopuštena. Zemljišnoknjižni sud će na zahtjev svojim rješenjem produžiti taj rok, ako za to postoji opravdan razlog.

(2) U parnici radi opravdanja predbilježbe na tužitelju leži teret dokaza pravnoga temelja stjecanja knjižnoga prava, a glede predbilježenoga založnog prava teret dokaza da postoji valjana tražbina u određenom opsegu te pravni temelj stjecanja založnoga prava.

(3) Tuženik može tužitelju staviti sve svoje prigovore protiv postojanja knjižnoga prava, pa i ako protiv rješenja kojim je predbilježba bila dopuštena nije podnio žalbu ili ju je podnio bez uspjeha.

Članak 63.

(1) Izostane li opravdanje predbilježbe, osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena može zahtijevati njezino brisanje.

(2) Zemljišnoknjižni sud će odbiti prijedlog za brisanje predbilježbe, ako je iz spisa vidljivo da je tužba za opravdanje na vrijeme podnesena ili da rok za opravdanje još teče. Inače će u kratkom roku održati ročište na kojem će osoba u čiju je korist predbilježba dopuštena morati dokazati da rok za opravdanje još teče ili da je podnijela tužbu na vrijeme. U protivnom dopustit će se brisanje predbilježbe.

(3) Tužba radi opravdanja predbilježbe smatrat će se pravodobno podnesenom i nakon proteka roka, ako je podnesena prije podnošenja prijedloga za brisanje predbilježbe ili bar isti dan kad je prijedlog prispio zemljišnoknjižnom sudu.

Članak 64.

(1) Ako zemljišnoknjižni sud odluči da je predbilježba opravdana, na prijedlog bilo koje od stranaka zabilježit će se opravdanje predbilježbe.

(2) Ako pak odluči da predbilježba nije opravdana, ona će se na prijedlog bilo koje od stranaka izbrisati.

Članak 65.

Ako se predbilježba izbriše stoga što je pravomoćno utvrđeno da tužitelju ne pripada predbilježeno pravo ili da predbilježba nije opravdana ili se osoba u čiju je korist predbilježba bila dopuštena odrekla predbilježenoga prava, odbit će se po službenoj dužnosti svaka predbilježba toga prava koja bi bila kasnije zahtijevana na temelju te isprave. Ako se ipak dopusti nova predbilježba, ona će se izbrisati čim druga strana prijavi da je predbilježba već jednom bila izbrisana.

Članak 66.

(1) Ako je predbilježba izbrisana samo zbog toga što tužba za opravdanje nije bila podnesena na vrijeme, ipak se može zahtijevati novu predbilježbu, ali će ta predbilježba proizvoditi pravni učinak tek od časa podnošenja novoga prijedloga.

(2) Vlasnik zemljišta ili nositelj knjižnoga prava može tužbom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilježenoga prava, a u slučaju povoljne odluke da se zabilježbom te odluke spriječi ponovno dopuštenje predbilježbe.

Članak 67.

(1) Ako je predbilježba dopuštena protiv onoga koji je uknjižen kao vlasnik zemljišta, mogu se dopustiti daljnji upisi, kako protiv uknjiženoga, tako i protiv predbilježenoga vlasnika.

(2) Bude li predbilježba opravdana, s upisom opravdanja po službenoj će se dužnosti izbrisati svi oni upisi koji su protiv uknjiženoga vlasnika bili dopušteni nakon časa kad je stigao prijedlog na temelju kojega je pravo vlasništva bilo predbilježeno.

(3) Bude li predbilježba prava vlasništva izbrisana, po službenoj će se dužnosti u isto doba izbrisati svi upisi koji su dopušteni u svezi s tom predbilježbom.

(4) Ove odredbe na odgovarajući će se način primijeniti i u slučaju kad je protiv založnoga vjerovnika bio predbilježen prijenos njegove tražbine na drugu osobu.

Članak 68.

(1) Ako je brisanje knjižnoga prava samo predbilježeno, glede toga prava mogu biti dopušteni daljnji upisi, npr. podzaložnih prava ili ustupa, ali će njihova pravna sudbina ovisiti o tome hoće li predbilježba brisanja biti opravdana ili ne.

(2) Bude li predbilježba opravdana, s upisom opravdanja izbrisat će se po službenoj dužnosti svi oni upisi koji su glede sada izbrisanoga prava u međuvremenu bili dopušteni.

Članak 69.

(1) Ako na hipotekarnoj tražbini u vrijeme kad se zahtijeva njezino brisanje još postoje podzaložna prava, brisanje tražbine može se dopustiti samo s tim da će pravni učinak brisanja glede podzaložnih prava nastupiti tek onda kad podzaložna prava budu izbrisana, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Daljnji upisi na ovu hipotekarnu tražbinu ne mogu se više dopustiti nakon što se uknjiži brisanje. Bude li brisanje hipotekarne tražbine samo predbilježeno, na nju se mogu provoditi daljnji upisi, ali samo s pravnim učinkom koji će ovisiti o sudbini predbilježbe.

Odjeljak 4.

O zabilježbi

Članak 70.

(1) Zabilježbe se mogu odrediti kad je to predviđeno ovim ili drugim zakonom.

(2) Kad zakon predviđa mogućnost zabilježbe, nju na prijedlog ovlaštene osobe, suda ili drugoga nadležnoga tijela, rješenjem određuje zemljišnoknjižni sud, ako nije što posebno određeno.

a. Zabilježba osobnih odnosa

Članak 71.

Zabilježbe osobnih odnosa, kao i brisanje takvih zabilježaba, provode se na prijedlog sudionika, njihovih zakonskih zastupnika ili za to nadležnih sudova ili drugih nadležnih tijela, a na temelju isprava kojima se dokazuje postojanje osobnoga odnosa čija se zabilježba, odnosno prestanak zahtijeva.

b. Zabilježba prvenstvenoga reda

Članak 72.

(1) Vlasnik je ovlašten zahtijevati zabilježbu da namjerava svoje zemljište otuđiti ili osnovati založno pravo, kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prava koja će se upisati na temelju tih poslova. Zabilježbom se stvara prvenstveni red od časa kad je zemljišnoknjižni sud primio prijedlog za upis.

(2) Hipotekarni vjerovnik može zahtijevati zabilježbu da namjerava brisati svoju tražbinu da bi time sačuvao prvenstveni red za onu tražbinu koja se na temelju njegova raspolaganja može upisati s tim prvenstvenim redom.

(3) Zabilježba prvenstvenoga reda moguća je i za založno pravo za osiguranje tražbine uz naznaku najvišega iznosa do kojega bi tim založnim pravom bila osigurana.

(4) Isprava na temelju koje treba upisati prava koja proizlaze iz otuđenja ili osnivanja založnoga prava može biti sastavljena prije ili poslije podnošenja prijedloga za zabilježbu prvenstvenoga reda.

Članak 73.

(1) Zabilježba prvenstvenoga reda dopustit će se samo ako bi po stanju zemljišne knjige bila dopuštena uknjižba, odnosno brisanje onoga prava koje se ima upisati, odnosno brisati i ako je na prijedlogu za zabilježbu istinitost potpisa ovjerovljena na propisani način.

(2) Odluka kojom se udovoljava prijedlogu za zabilježbu prvenstvenoga reda izdaje se samo u jednom otpravku na kojem se potvrđuje da je zabilježba izvršena.

Članak 74.

Zabilježba prvenstvenoga reda gubi učinak protekom roka od godine dana od njezina upisa ako se radi o založnom pravu koje se osniva, a u ostalim slučajevima navedenim u članku 72. ovoga Zakona protekom roka od šezdeset dana od njezina upisa. U odluci kojom se udovoljava prijedlogu naznačit će se dan kojim završava rok.

Članak 75.

(1) Prijedlog za upis ili brisanje prava za koje je prvenstveni red zabilježen mora se, zajedno s otpravkom odluke kojom je zabilježba bila dopuštena, podnijeti u roku propisanom člankom 74. ovoga Zakona. Ako se povodom ovoga prijedloga dopusti uknjižba ili predbilježba, upis ima zabilježeni prvenstveni red. Izvršeni upis zabilježit će se na spomenutom otpravku.

(2) Upis sa zabilježenim prvenstvenim redom može se dopustiti i u slučaju kad su zemljište ili hipotekarna tražbina preneseni na trećega, ili su opterećeni nakon što je podnesen prijedlog za zabilježbu prvenstvenoga reda.

(3) Ako vlasnik zemljišta ili hipotekarni vjerovnik padnu pod stečaj prije nego što bude podnesen prijedlog, upis za koji je bio zabilježen prvenstveni red dopustit će se samo ako je isprava o poslu bila već sastavljena prije dana otvaranja stečaja, a dan sastavljanja isprave dokazan javnom ovjerom. Ako isprava ne ispunjava te pretpostavke, prosuđivat će se prema propisima o stečaju je li takav upis dopušten ili nije.

Članak 76.

Ako se dopusti uknjižba otuđenja zemljišta, hipoteke ili brisanja tražbine u zabilježenom prvenstvenom redu, na prijedlog stranke u čiju je korist dopuštena uknjižba naredit će se i brisanje onih upisa koji su bili dopušteni glede ovoga zemljišta ili ove tražbine poslije podnošenja prijedloga za zabilježbu. Prijedlog za brisanje ovih upisa mora se podnijeti u roku od petnaest dana od dana kad je postala pravomoćnom uknjižba dopuštena sa zabilježenim prvenstvenim redom.

Članak 77.

(1) Ako se prijedlog za upis ne podnese u Zakonom propisanom roku, ili ako do kraja toga roka ne bude iscrpljen iznos glede kojega je bila provedena zabilježba prvenstvenoga reda, zabilježba gubi učinak i bit će izbrisana po službenoj dužnosti.

(2) Prije proteka zakonskoga roka brisanje zabilježbe može se dopustiti samo ako se podnese otpravak odluke o dopuštenju zabilježbe. Na tom će se otpravku zabilježiti brisanje.

c. Zabilježba otkaza i hipotekarne tužbe

Članak 78.

(1) Zabilježbu otkaza hipotekarne tražbine dopustit će rješenjem zemljišnoknjižni sud na prijedlog vjerovnika koji je otkaz dao svom dužniku upisanom kao vlasnik opterećene nekretnine, ako je taj otkaz dao u obliku javne isprave.

(2) Zabilježbu hipotekarne tužbe dopustit će rješenjem zemljišnoknjižni sud na prijedlog vjerovnika koji je podigao hipotekarnu tužbu protiv osobe upisane kao vlasnik opterećene nekretnine, ako je dokazano da je sudu podnesena hipotekarna tužba.

(3) Zabilježbu hipotekarne tužbe može na prijedlog vjerovnika dopustiti rješenjem i parnični sud.

Članak 79.

Zabilježba iz članka 78. ovoga Zakona ima za posljedicu da otkaz ili tužba djeluju i protiv svakoga kasnijega vlasnika založene nekretnine, pa će se ovrha namirenjem iz nekretnine moći neposredno provesti bez obzira tko je u međuvremenu postao njezinim vlasnikom.

Članak 80.

(1) Zabilježbu hipotekarne tužbe izbrisat će na prijedlog hipotekarnoga dužnika zemljišnoknjižni sud ako ta tužba bude pravomoćno odbijena ili odbačena.

(2) Zabilježbu hipotekarne tužbe izbrisat će zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti s brisanjem hipotekarne tražbine.

d. Zabilježba spora

Članak 81.

(1) Zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.

(2) Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo.

(3) Kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.

Članak 82.

(1) Zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz članka 81. stavka 1. ovoga Zakona, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima za to pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu spora može rješenjem dopustiti zemljišnoknjižni kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtijeva.

(2) Zabilježbu spora kojom se čini vidljivim da se pred drugim nadležnim tijelom vodi postupak iz članka 81. stavka 1. ovoga Zakona može zahtijevati svaki sudionik postupka koji za to ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu može na prijedlog rješenjem dopustiti zemljišnoknjižni sud, a po službenoj je dužnosti može rješenjem narediti i tijelo pred kojim se vodi postupak.

(3) Zabilježba spora dopustit će se ako se dokaže da se vodi postupak iz članka 81. stavka 1. ovoga Zakona, osim ako je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe spora i prije pokretanja takva postupka.

Članak 83.

(1) Ako nakon provedene zabilježbe tužitelj odustane od tužbe ili njegov tužbeni zahtjev bude odbijen pravomoćnom odlukom, odnosno ako bude konačno odbijen prijedlog ili obustavljen postupak radi kojega je zabilježba bila određena, na prijedlog nositelja knjižnoga prava protiv kojega je ta zabilježba bila određena, odnosno njegova pravnoga sljednika, odredit će se njezino brisanje. Isto vrijedi i kad je zabilježba bila određena s time da će se postupak pokrenuti u određenom roku, a on nije u tom roku bio pokrenut.

(2) Ako je postupak radi kojega je bila provedena zabilježba dovršen ovršnom odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis glede kojega je zabilježba provedena, ta će se odluka ovršiti na način da će se dopustiti upis promjene na onaj način i u onom opsegu, kako je to odlučeno. Istodobno će se narediti brisanje kako zabilježbe spora tako i svih onih upisa koji su zatraženi nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu, ako su u suprotnosti s novim upisom.

Članak 84.

(1) Zabilježba spora briše se po službenoj dužnosti nakon proteka roka od deset godina od časa kad je bila dopuštena.

(2) Ako se prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka dokaže da zabilježeni spor nije pravomoćno, odnosno konačno dovršen, na prijedlog će se obnoviti zabilježba s istim prvenstvenim redom, a rok od deset godina će se tada računati od časa njezine obnove.

(3) Brisanje zabilježbe spora ne sprječava novu zabilježbu toga spora, ali ta dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje joj pripada prema času kad bude podnesen prijedlog za novu zabilježbu istoga spora.

Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi:
http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1996/1597.htm


WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
WEB HOSTING

Crta
Crta
Crta


Crta
WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
Zašto izabrati WMD?

WMD Super brza podrška 24/7/365
Brzi i kvalitetni serveri
BESPLATNO 12 mjeseci hostinga
Besplatne domene
ANTI SPAM zaštita
ANTI VIRUS zaštita
Poklon Web Jumbo Plakat 1000kn
SEO prijava na tražilice
Besplatni programi
Video upustva
Hrvatski affiliate program


WMD su već izabrali...
Istra.hr

Istra.hr
EPH d.d.

EPH d.d.
T-Mobile Hrvatska

T-Mobile Hrvatska
SPORTSKE NOVOSTI

SPORTSKE NOVOSTI
Jutarnji list

Jutarnji list
Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija
MENSA

MENSA
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
National Geographic Junior

National Geographic Junior
OMV - INDOIL d.o.o.

OMV - INDOIL d.o.o.
Visoka škola međunarodnih odnosa

Visoka škola međunarodnih odnosa
Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika
sportin.ba

sportin.ba
HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu

HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu
Agencija - mobilnost, programi EU

Agencija za mobilnost i programe EU
CROATA - Potomac

CROATA - Potomac
ZVEČEVO D.D.

ZVEČEVO D.D.
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
KLETT - Izdavačka kuća

KLETT - Izdavačka kuća
JADRANSKO OSIGURANJE D.D.

JADRANSKO OSIGURANJE D.D.
CASIO - Hrvatska

CASIO - Hrvatska
HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ

HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ
Obrtnička komora BBŽ

Obrtnička komora BBŽ
DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK
Ured za državnu upravu BBŽ

Ured za državnu upravu BBŽ
Hrvatski Teniski Savez Veterana

Hrvatski Teniski Savez Veterana
Big Mama House

Big Mama House
Agrogrom

Agrogrom
Sloga d.d.

Sloga d.d.
Firma.hr

Firma.hr
Pauk grupa d.o.o.

Pauk grupa d.o.o.
Tvornica opruga ESCO

Tvornica opruga ESCO
Vodotehna

Vodotehna
NHR GRUPA D.O.O.

NHR GRUPA D.O.O.
Drvna industrija "ČAZMA"

Drvna industrija ČAZMA
Burza Bjelovar

Burza Bjelovar
Crier Media Grupa d.o.o.

Crier Media Grupa d.o.o.
Poslovni park Bjelovar

Poslovni park Bjelovar
Komunalac Bjelovar

Komunalac Bjelovar
Sportske igre mladih

Sportske igre mladih
HEDERA.HR - dr. Saša Radić

HEDERA.HR - dr. Saša Radić
Kudumija šatori

Kudumija šatori
PROVEN grupa

PROVEN grupa
Pučko učilište Bjelovar

Pučko učilište Bjelovar
VECTOR TUNING - Hrvatska

VECTOR TUNING - Hrvatska
HOTEL CENTRAL - Bjelovar

HOTEL CENTRAL - Bjelovar
HOTEL VALSABBION

HOTEL VALSABBION
Univerzalne telekomunikacije

Univerzalne telekomunikacije
Parketi Sabljo

Parketi Sabljo
Centar za razvoj unutarnje plovidbe

Centar za razvoj unutarnje plovidbe
Hrvatsko društvo za kvalitetu

Hrvatsko društvo za kvalitetu
Radio BBR Bjelovar

Radio BBR Bjelovar
Koestlin d.d.

Koestlin d.d.
Troha-Dil d.o.o.

Troha-Dil d.o.o.
Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca
Lesnina H d.o.o.

Lesnina H d.o.o.
Diplomacija.hr

Eurocable
Eurocable

Cazmatrans.hr
Cazmatrans.hr

Tomo Vinković d.o.o.
Tomo Vinković d.o.o.

TV Atila d.o.o.
TV Atila d.o.o.

i mnogi drugi...






Web Analytics