Zakoni Narodne novine
ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA
I. UVODNE ODREDBE
Predmet Zakona
?lanak 1.
Ovaj Zakon ure?uje:
1. autorsko pravo – pravo autora na njihovim djelima iz književnoga, znanstvenog i umjetni?kog podru?ja,
2. srodna prava:
a) prava umjetnika izvo?a?a na njihovim izvedbama,
b) prava proizvo?a?a fonograma na njihovim fonogramima,
c) prava filmskih producenata (proizvo?a?a videograma) na njihovim videogramima,
d) prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima,
e) prava nakladnika na njihovim izdanjima,
f) prava proizvo?a?a baza podataka na njihovim bazama podataka,
3. ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog prava i srodnih prava,
4. zaštitu autorskog prava i srodnih prava u slu?aju povrede,
5. podru?je primjene Zakona.
Autorsko pravo i srodna prava
?lanak 2.
(1) Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizi?koj osobi koja stvori autorsko djelo.
(2) Pravo umjetnika izvo?a?a pripada, po svojoj naravi, fizi?koj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetni?kog podru?ja ili izražaje folklora.
(3) Nositeljem drugih srodnih prava može biti svaka fizi?ka i pravna osoba, ako zakonom nije druk?ije odre?eno.
(4) Autorsko pravo i srodna prava mogu se protiv volje njihovih nositelja ograni?iti samo pod pretpostavkama i na na?in odre?en zakonom.
Objavljivanje, izdavanje, javnost i javno koriŠtenje
?lanak 3.
(1) Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se objavljenim ako je u?injeno pristupa?nim javnosti uz pristanak nositelja prava.
(2) Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se izdanim ako su uz pristanak nositelja prava primjerci toga autorskoga djela odnosno predmeta srodnog prava ponu?eni javnosti ili stavljeni u promet u koli?ini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti.
(3) Javnost, po ovom Zakonu, ozna?ava ve?i broj osoba koje su izvan uobi?ajenoga užeg kruga osoba usko povezanih rodbinskim ili drugim osobnim vezama.
(4) Javnim korištenjem autorskog djela smatra se svako korištenje autorskog djela i predmeta zaštite srodnih prava koje je pristupa?no javnosti ili korištenje u prostoru koji je pristupa?an pripadnicima javnosti, kao i omogu?avanje pripadnicima javnosti pristupa autorskom djelu i predmetima srodnih prava u vrijeme i na mjestu koje sami odaberu.
Odnos izme?u autorskog prava i srodnih prava
?lanak 4.
(1) Zaštita srodnih prava, po ovom Zakonu, ostavlja netaknutom i ni na koji na?in ne utje?e na zaštitu autorskog prava. Ni jedna odredba ovoga Zakona o zaštiti srodnih prava ne smije se tuma?iti tako da šteti zaštiti autorskog prava. Ostvarivanje prava umjetnika izvo?a?a na priop?avanje javnosti fiksiranih izvedbi iz ?lanka 125. to?ke 4. podstavka 2. ovoga Zakona ne može štetiti ostvarivanju autorskog prava.
(2) Odredbe iz ovoga Zakona o definicijama pojedinih autorskih imovinskih prava kao i pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje te pravo na naknadu za javnu posudbu, iznimke i ograni?enja autorskih prava, po?etak tijeka i u?inci isteka rokova trajanja autorskog prava, autorsko pravo u pravnom prometu te odnos autorskog prava i prava vlasništva vrijede na odgovaraju?i na?in i za srodna prava, ako za njih nije što posebno odre?eno ili ne proizlazi iz njihove pravne naravi.
II. AUTORSKO PRAVO
Poglavlje 1. PREDMETI
Autorsko djelo
?lanak 5.
(1) Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetni?kog podru?ja koja ima individualni karakter, bez obzira na na?in i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije druk?ije odre?eno.
(2) Autorska djela jesu osobito:
– jezi?na djela (pisana djela, govorna djela, ra?unalni programi),
– glazbena djela, s rije?ima ili bez rije?i,
– dramska i dramsko-glazbena djela,
– koreografska i pantomimska djela,
– djela likovne umjetnosti (s podru?ja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su na?injena, te ostala djela likovnih umjetnosti,
– djela arhitekture,
– djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna,
– fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli?nim fotografskom,
– audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na na?in sli?an kinematografskom stvaranju),
– kartografska djela,
– prikazi znanstvene ili tehni?ke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.
(3) Predmet autorskog prava može biti svako autorsko djelo osim onoga koje to ne može biti po svojoj naravi kao i onog za koje je odredbama ovoga Zakona odre?eno da ne može biti predmetom autorskog prava.
(4) Predmet autorskog prava je autorsko djelo u cjelini, uklju?uju?i i nedovršeno autorsko djelo, naslov te dijelovi autorskog djela koji udovoljavaju pretpostavkama iz stavka 1. ovoga ?lanka.
(5) Naslov autorskog djela koji ne udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, a koji je ve? korišten za neko autorsko djelo, ne može se koristiti za djelo iste vrste ako bi mogao izazvati zabunu o autoru.
Prerade
?lanak 6.
(1) Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zašti?ene su kao samostalna autorska djela.
(2) Prijevodi službenih tekstova iz podru?ja zakonodavstva, uprave i sudstva zašti?eni su osim ako su u?injeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni.
(3) Odredbe iz stavka 1. ovoga ?lanka ne utje?u na prava autora djela koja su prera?ena.
Zbirke i baze podataka
?lanak 7.
(1) Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge gra?e kao što su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ?ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zašti?ene su kao takve.
(2) Zaštita koju uživa zbirka iz stavka 1. ovoga ?lanka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji na?in ne utje?e na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrštenim u tu zbirku.
(3) Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zbirke ure?ene po odre?enom sustavu ili metodi, ?iji su elementi pojedina?no pristupa?ni elektroni?kim ili drugim sredstvima.
(4) Zaštita koja je ovim Zakonom predvi?ena za baze podataka ne odnosi se na ra?unalne programe koji su korišteni za izradu ili rad baza podataka pristupa?nih elektroni?kim sredstvima.
NezaŠti?ene tvorevine
?lanak 8.
(1) Predmetom autorskog prava su izražaji, a ne ideje, postupci, metode rada ili matemati?ki koncepti kao takvi.
(2) Nisu predmetom autorskog prava:
1. otkri?a, službeni tekstovi iz podru?ja zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvješ?a, zapisnici, sudske odluke, standardi i sl.) i druga službena djela, kao i njihove zbirke, koja su objavljena radi službenog informiranja javnosti,
2. dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obi?nih medijskih informacija.
(3) Narodne književne i umjetni?ke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priop?avanje javnosti pla?a naknada kao za priop?avanje javnosti zašti?enih autorskih djela. Naknada je prihod državnog prora?una i koristi se za unaprje?enje odgovaraju?eg stvaralaštva s odgovaraju?eg podru?ja.
Poglavlje 2. AUTORI
Autor
?lanak 9.
(1) Autor djela je fizi?ka osoba koja je autorsko djelo stvorila.
(2) Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu ?inom samog stvaranja autorskog djela.
Autori sastavljenih djela
?lanak 10.
(1) Ako dva ili više autora sastavi svoja stvorena autorska djela radi njihova zajedni?kog korištenja, svaki od autora zadržava autorsko pravo na svojemu autorskom djelu.
(2) Me?usobni odnosi autora sastavljenih djela ure?uju se ugovorom. Ako ugovorom ili pravilima iz ?lanka 167. stavka 1. ovoga Zakona nije druk?ije odre?eno smatra se da svi autori sastavljenog djela imaju pravo na jednaki udio u naknadi za korištenje toga sastavljenog djela.
Koautori
?lanak 11.
(1) Koautori djela su osobe koje su zajedni?kim radom stvorile autorsko djelo, a ?ijim se doprinosima ne može samostalno koristiti.
(2) Koautorima pripada zajedni?ko autorsko pravo na stvorenom autorskom djelu, tako da svakome pripada dio toga autorskog prava ra?unski odre?en razmjerno prema cijelom autorskom pravu (koautorski dio).
(3) U sumnji koliki su koautorski dijelovi smatra se da su jednaki.
(4) Za objavljivanje, korištenje te za izmjenu njihovoga djela potreban je pristanak svih koautora. Pojedini koautor ne može uskratiti svoj pristanak iz razloga koji je protivan na?elu savjesnosti i poštenja, ni poduzimati bilo koju radnju koja neopravdano šteti ili bi mogla štetiti zakonitim interesima ostalih koautora. Ako se ne postigne suglasnost svih koautora o objavljivanju, korištenju ili izmjeni njihovoga djela odluku o tome ?e donijeti sud na zahtjev bilo kojeg od koautora.
(5) Udio pojedinog koautora u koristima ostvarenim korištenjem njihovoga djela odre?uje se razmjerno njegovom koautorskom dijelu, ako ugovorom kojim se ure?uju njihovi me?usobni odnosi nije druk?ije odre?eno.
Presumpcija autorstva i ostvarivanje autorskog prava kad autor nije poznat
?lanak 12.
(1) Autorom se smatra osoba ?ije je ime, pseudonim, umjetni?ki znak ili kod na uobi?ajen na?in ozna?en na primjercima autorskog djela ili pri objavi autorskog djela, dok se ne dokaže suprotno.
(2) Ako autor nije poznat, niti se može odrediti po odredbi stavka 1. ovoga ?lanka, smatra se da je autorsko pravo ovlašten ostvarivati:
1. za izdano djelo – nakladnik koji je autorsko djelo zakonito izdao,
2. za objavljeno, ali neizdano djelo – osoba koja je autorsko djelo zakonito objavila.
(3) Otkrivanjem identiteta autora prestaju se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga ?lanka, a nakladnik, odnosno osoba koja je autorsko djelo objavila dužna je autoru predati imovinske koristi ste?ene ostvarivanjem njegova prava prema pravilima o pravnom položaju poštenog posjednika koji mora stvar predati njenom vlasniku, ako ugovorom nije druk?ije odre?eno.
Poglavlje 3. SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA
SadrŽaj prava
?lanak 13.
(1) Autorsko pravo sadržava moralna prava autora, imovinska prava autora i druga prava autora.
(2) Autorskim pravom štite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom (moralna prava autora), imovinski interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (imovinska prava autora) i ostali interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (druga prava autora).
(3) Za svako korištenje autorskog djela autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije druk?ije odre?eno.
3.1. Moralna prava autora
Pravo prve objave
?lanak 14.
(1) Autor ima pravo odrediti ho?e li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno.
(2) Do objave autorskoga djela autor ima pravo na otkrivanje javnosti sadržaja ili opisa svojega autorskog djela.
Pravo na priznanje autorstva
?lanak 15.
(1) Autor ima pravo biti priznat i ozna?en kao autor djela.
(2) Osoba koja javno koristi autorsko djelo dužna je pri svakom korištenju nazna?iti autora, osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden ili ako na?in pojedinoga javnog korištenja autorskog djela onemogu?ava navo?enje autora.
Pravo na poŠtivanje autorskog djela i ?ast ili ugled autora
?lanak 16.
Autor ima pravo usprotiviti se deformiranju, saka?enju i sli?noj izmjeni svojega autorskog djela, te uništenju kao i svakom korištenju autorskog djela na na?in koji ugrožava njegovu ?ast ili ugled.
Pravo pokajanja
?lanak 17.
(1) Autor ima pravo opozvati pravo na iskorištavanje njegovoga autorskog djela, i njegovo daljnje korištenje, uz popravljanje štete korisniku toga prava, ako bi daljnje korištenje štetilo njegovoj ?asti ili ugledu. To pravo imaju i autorovi nasljednici ako je to autor odredio oporukom, ili dokažu da je autor za života ovlašteno pokušao ostvariti to pravo ali je bio sprije?en.
(2) Opoziv iz stavka 1. ovoga ?lanka ima u?inak od dana kad autor položi osiguranje za naknadu štete iz stavka 3. ovoga ?lanka.
(3) Korisnik prava na iskorištavanje autorskog djela dužan je, u roku od tri mjeseca od dana primitka izjave o opozivu iz stavka 1. ovoga ?lanka, priop?iti autoru iznos nepokrivenih troškova koje je imao pripremaju?i korištenje njegova autorskog djela do dana primitka te izjave. Ako korisnik prava na iskorištavanje autorskog djela to ne u?ini, izjava o opozivu ima u?inak istekom roka iz ovog stavka.
(4) Ako autor u roku od deset godina od ostvarenja prava pokajanja odlu?i da se autorsko djelo u pogledu kojega je ostvario pravo pokajanja može ponovno koristiti, dužan je pravo iskorištavanja najprije ponuditi onomu ?ije je pravo opozvao pod prvotnim uvjetima.
(5) Autor se ne može odre?i prava pokajanja.
(6) Odredbe iz ovoga ?lanka ne primjenjuju se na elektroni?ke baze podataka i ra?unalne programe.
3.2. Imovinska prava autora
Op?enito
?lanak 18.
Autor ima isklju?ivo pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega ?initi što ga je volja, te svakoga drugog od toga isklju?iti, ako zakonom nije druk?ije odre?eno. To pravo obuhva?a, osobito:
– pravo reproduciranja (pravo umnožavanja),
– pravo distribucije (pravo stavljanja u promet),
– pravo priop?avanja autorskog djela javnosti,
– pravo prerade.
Reproduciranje
?lanak 19.
(1) Pravo reproduciranja je isklju?ivo pravo izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku. Pravo reproduciranja uklju?uje i fiksiranje kojim se pojmom ozna?ava utvr?ivanje autorskog djela na materijalnu ili drugu odgovaraju?u podlogu.
(2) Autorsko djelo se reproducira i fiksira, osobito, grafi?kim postupcima, fotokopiranjem i drugim fotografskim postupcima kojima se postiže isti u?inak, zvu?nim ili vizualnim snimanjem, gra?enjem odnosno izvedbom djela arhitekture, pohranom autorskog djela u elektroni?kom obliku, fiksiranjem autorskog djela prenošenog kompjutorskom mrežom na materijalnu podlogu.
Distribucija i iznajmljivanje
?lanak 20.
(1) Pravo distribucije je isklju?ivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi na?in te njihova nu?enja javnosti u tu svrhu.
(2) S prvom prodajom ili drugim prijenosom vlasništva nad izvornikom ili primjercima autorskog djela na podru?ju Republike Hrvatske, od strane nositelja prava ili uz njegov pristanak, iscrpljuje se pravo distribucije u pogledu tog izvornika odnosno tih primjeraka autorskog djela za podru?je Republike Hrvatske. Iscrpljenjem prava distribucije ne prestaje pravo iznajmljivanja autorskog djela, pravo autora da odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka djela u odre?enu državu, kao i pravo na naknadu za javnu posudbu djela prema ?lanku 33. ovoga Zakona. U pogledu zbirki iscrpljenje prava distribucije se odnosi samo na daljnju prodaju.
(3) Iznajmljivanje, po ovom Zakonu, ozna?ava davanje na korištenje izvornika ili primjeraka djela u ograni?enom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.
(4) Pravo iznajmljivanja autorskog djela, po ovom Zakonu, ne odnosi se na izgra?ena djela arhitekture i djela primijenjenih umjetnosti.
(5) Autor koji svoje pravo iznajmljivanja prepusti proizvo?a?u fonograma ili filmskom producentu, ili kojoj drugoj osobi, zadržava pravo na primjerenu naknadu za iznajmljivanje svojega autorskog djela. Autor se ne može odre?i prava na tu primjerenu naknadu. Naknadu za iznajmljivanje dužna je pla?ati osoba koja iznajmljuje autorsko djelo.
Priop?avanje autorskog djela javnosti
?lanak 21.
Autor ima isklju?ivo pravo priop?avanja autorskog djela javnosti. To pravo obuhva?a, osobito:
– pravo javnog izvo?enja,
– pravo javnog prikazivanja scenskih djela,
– pravo javnog prenošenja,
– pravo javnog priop?avanja fiksiranog djela,
– pravo javnog prikazivanja,
– pravo radiodifuzijskog emitiranja,
– pravo radiodifuzijskog reemitiranja,
– pravo javnog priop?avanja radiodifuzijskog emitiranja,
– pravo stavljanja na raspolaganje javnosti.
Javno izvo?enje
?lanak 22.
Pravo javnog izvo?enja je isklju?ivo pravo priop?avanja javnosti:
1. djela iz podru?ja književnosti ili znanosti njegovim ?itanjem ili recitiranjem uživo (pravo javnog recitiranja),
2. glazbenog djela njegovim izvo?enjem uživo (pravo javne glazbene izvedbe).
Javno prikazivanje scenskih djela
?lanak 23.
Pravo javnoga scenskog prikazivanja isklju?ivo je pravo priop?avanja javnosti dramskoga, dramsko-glazbenoga, koreografskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem uživo.
Javno prenoŠenje
?lanak 24.
Pravo javnog prenošenja je isklju?ivo pravo da se recitacija, glazbena izvedba ili scensko prikazivanje autorskog djela priop?i javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojemu se autorsko djelo uživo recitira, izvodi ili scenski prikazuje, putem zvu?nika, ekrana ili bilo kojega drugoga tehni?kog ure?aja.
Javno priop?avanje fiksiranog djela
?lanak 25.
Pravo javnog priop?avanja fiksiranoga autorskog djela isklju?ivo je pravo priop?avanja javnosti zvu?no ili vizualno snimljenog autorskog djela s podloge na koju je fiksirano.
Javno prikazivanje
?lanak 26.
Pravo javnog prikazivanja isklju?ivo je pravo priop?avanja javnosti djela likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskog ili audiovizualnog djela, te kartografskog djela ili prikaza znanstvene ili tehni?ke prirode, pomo?u tehni?kih ure?aja.
Radiodifuzijsko emitiranje
?lanak 27.
(1) Pravo radiodifuzijskog emitiranja isklju?ivo je pravo priop?avanja autorskog djela javnosti pomo?u radijskih ili televizijskih programskih signala koji su namijenjeni prijamu za javnost, beži?no (uklju?uju?i satelit) ili putem žica (uklju?uju?i kabel i mikrovalni sustav).
(2) Satelit, za potrebe ovoga Zakona, je svaki satelit koji radi na frekvencijskim podru?jima rezerviranima za radiodifuzijsko emitiranje signala namijenjenih prijamu javnosti ili zatvorenoj osobnoj komunikaciji. Ako se radi o zatvorenoj osobnoj komunikaciji uvjeti za osobni prijam signala moraju biti usporedivi s onima za prijam signala za javnost.
(3) Priop?avanje javnosti preko satelita iz stavka 1. ovoga ?lanka postoji kada se, pod kontrolom i odgovornoš?u organizacije za radiodifuziju, programski signali namijenjeni prijamu za javnost odašilju u neprekinuti komunikacijski lanac koji vodi prema satelitu i od satelita prema zemlji.
(4) Kada su programski signali iz stavka 2. ovoga ?lanka kodirani, priop?avanje se smatra obavljenim ako je od strane organizacije za radiodifuziju ili uz njezin pristanak javnosti pružena mogu?nost opskrbe sredstvima za dekodiranje tih signala.
Radiodifuzijsko reemitiranje
?lanak 28.
Pravo radiodifuzijskog reemitiranja isklju?ivo je pravo da se autorsko djelo emitirano radiodifuzijom istodobno u neizmijenjenom obliku i u cijelosti priop?i javnosti:
1. kada to priop?avanje obavlja druga organizacija za radiodifuziju, a ne ona koja je autorsko djelo izvorno emitirala,
2. kada se priop?avanje obavlja kabelskim ili mikrovalnim sustavom (kabelska retransmisija).
Javno priop?avanje radiodifuzijskog emitiranja
?lanak 29.
Pravo javnog priop?avanja radiodifuzijskog emitiranja isklju?ivo je pravo priop?avanja javnosti autorskog djela koje se emitira radiodifuzijom, pomo?u zvu?nika, ekrana ili sli?noga tehni?kog ure?aja.
Stavljanje na raspolaganje javnosti
?lanak 30.
Pravo stavljanja na raspolaganje javnosti isklju?ivo je pravo da se autorsko djelo priop?i javnosti, beži?no ili putem žica, na na?in koji pripadnicima javnosti omogu?ava pristup autorskom djelu s mjesta i u vrijeme koje sami odaberu.
Prerade autorskog djela
?lanak 31.
Pravo prerade isklju?ivo je pravo na prevo?enje, prilago?avanje, glazbenu obradu ili koju drugu preinaku autorskog djela.
3.3. Druga prava autora
3.3.1. Prava na naknadu
Pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito koriŠtenje
?lanak 32.
(1) Kad se autorsko djelo može reproducirati bez autorovog odobrenja u skladu s odredbama ?lanka 82. ovoga Zakona, autor djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može o?ekivati da ?e bez njihova odobrenja biti reproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosa?e zvuka, slike ili teksta za privatno ili drugo vlastito korištenje, ima pravo na odgovaraju?u naknadu od prodaje tehni?kih ure?aja i praznih nosa?a zvuka, slike ili teksta.
(2) Autori imaju, osim prava iz stavka 1. ovoga ?lanka, i pravo na odgovaraju?u naknadu od fizi?ke ili pravne osobe koja uz naplatu obavlja usluge fotokopiranja.
(3) S fotokopiranjem su izjedna?ene sve druge tehnike reproduciranja, a s ure?ajima za zvu?no i vizualno snimanje izjedna?eni su drugi ure?aji koji omogu?avaju isti u?inak.
(4) Naknadu iz stavka 1. ovoga ?lanka pla?aju proizvo?a?i ure?aja za tonsko i vizualno snimanje, proizvo?a?i ure?aja za fotokopiranje, proizvo?a?i praznih nosa?a zvuka, slike ili teksta te solidarno s njima uvoznici ure?aja za tonsko i vizualno snimanje, ure?aja za fotokopiranje, praznih nosa?a zvuka, slike ili teksta, osim ako se radi o uvozu malih koli?ina namijenjenih za privatno i nekomercijalno korištenje kao dio osobne prtljage. Ako se navedeni ure?aji i predmeti ne proizvode u Republici Hrvatskoj, naknadu pla?a uvoznik.
(5) Obveza pla?anja odgovaraju?e naknade iz stavka 1. nastaje:
1. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih naprava za tonsko i vizualno snimanje,
2. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih praznih nosa?a zvuka ili slike,
3. pri prvoj prodaji u Republici Hrvatskoj ili uvozu u Republiku Hrvatsku novih naprava za fotokopiranje.
(6) Naknada iz stavka 2. ovoga ?lanka pla?a se prema podacima o broju u?injenih fotokopija.
(7) Autori se ne mogu odre?i prava na naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka.
Pravo na naknadu za javnu posudbu
?lanak 33.
(1) Autor ima pravo na primjerenu naknadu, ako se izvornik ili primjerci njegova djela u pogledu kojih je dopuštena daljnja distribucija, posu?uju posredovanjem javnih knjižnica.
(2) Posu?ivanje, po ovom Zakonu, ozna?ava davanje na korištenje u ograni?enom razdoblju, bez ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.
(3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga ?lanka ne odnose se:
1. na gra?evine i djela primijenjenih umjetnosti,
2. na autorska djela koja me?usobno posu?uju ustanove iz stavka 1. ovoga ?lanka.
(4) Autor se ne može odre?i prava iz stavka 1. ovoga ?lanka.
(5) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga ?lanka, autori baza podataka imaju isklju?ivo pravo javne posudbe izvornika ili primjeraka svojih baza podataka.
3.3.2. Pravo slije?enja
Op?enito
?lanak 34.
(1) Ako se izvornik likovnog djela preprodaje, autor ima pravo na odgovaraju?i udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otu?enja od strane autora.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga ?lanka odnosi se na sve radnje preprodaje u koje su uklju?eni kao prodavatelji, kupci ili posrednici osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama kao što su javne aukcije, umjetni?ke galerije ili drugi trgovci umjetninama.
(3) Iznimno, odredba iz stavka 1. ovoga ?lanka se ne primjenjuje, ako je prodavatelj umjetni?ka galerija koja je stekla djelo izravno od autora u razdoblju kra?em od tri godine prije njegove preprodaje i ako cijena po kojoj se djelo preprodaje ne prelazi kunsku protuvrijednost od 10.000,00 eura.
Izvornik likovnog djela
?lanak 35.
(1) Izvornik likovnog djela, iz ?lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona, ozna?ava djelo likovne umjetnosti, kao što je slika, kolaž, bojana slika, crtež, gravura, otisak, litografija, kip, tapiserija, keramika, staklovina ili fotografija, ako ga je izradio sam autor.
(2) Izvornikom likovnog djela iz stavka 1. ovoga ?lanka smatraju se i umnoženi primjerci toga djela, ako ih je u ograni?enom broju izradio sam autor ili su izra?eni pod njegovim nadzorom. Takvi primjerci moraju biti na uobi?ajeni na?in numerirani, potpisani ili ozna?eni od autora.
Iznos koji pripada autoru
?lanak 36.
(1) Prodavatelj koji preprodaje djelo iz ?lanka 35. ovoga Zakona po cijeni ve?oj od protuvrijednosti u kunama od 500,00 eura dužan je autoru isplatiti kunsku protuvrijednost od:
1. 5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 500,00 eura do 50.000,00 eura,
2. 3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 50.000,01 eura do 200.000,00 eura,
3. 1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 200.000,01 eura do 350.000,00 eura,
4. 0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 350.000,01 eura do 500.000,00 eura,
5. 0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu ve?em od 500.000,00 eura.
(2) Ukupni iznos koji na temelju odredbe iz stavka 1. ovoga ?lanka pripada autoru ne može biti ve?i od kunske protuvrijednosti od 12.500,00 eura. Osnovicu za izra?un toga iznosa ?ini prodajna cijena bez poreza.
(3) Ako je preprodaja izvornika likovnog djela izvršena na javnoj aukciji ili u umjetni?koj galeriji ili posredovanjem bilo kojega drugog trgovca umjetninama, organizator javne aukcije, vlasnik galerije odnosno trgovac umjetninama solidarno je odgovoran s prodavateljem za isplatu iznosa koji pripada autoru.
Odricanje od prava, prenosivost i ovrŠnost prava slije?enja
?lanak 37.
(1) Autor se ne može odre?i prava slije?enja.
(2) Pravo slije?enja ne može se prenositi pravnim poslovima za života autora. Nakon smrti autora pravo slije?enja prelazi na njegove nasljednike i naknada treba biti pla?ana njima.
(3) Pravo slije?enja ne može biti predmet ovrhe.
Pravo na dobivanje informacija
?lanak 38.
Autor ima pravo, tijekom razdoblja od tri godine od izvršene preprodaje njegova djela, zahtijevati od svake osobe iz ?lanka 34. stavka 2. ovoga Zakona bilo koju informaciju koja mu je potrebna za osiguranje naplate iznosa koji mu pripada od te preprodaje.
3.3.3. Ostala druga prava
Pravo pristupa autorskom djelu
?lanak 39.
(1) Autor ima pravo zahtijevati od vlasnika ili neposrednog posjednika izvornika ili primjerka autorskog djela da mu omogu?i pristup njegovom djelu, ako je to neophodno radi izrade primjeraka autorskog djela ili prerade autorskog djela po odredbi iz ?lanka 31. stavka 1. ovoga Zakona, i ne protivi se bilo kojem zakonitom interesu vlasnika, odnosno posjednika.
(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga ?lanka ne obvezuju vlasnika i neposrednog posjednika da autoru preda izvornik, odnosno primjerak autorskog djela.
Pravo zabrane javnog izlaganja autorskog djela
?lanak 40.
(1) Autor neobjavljenog djela likovnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna te neobjavljenog fotografskog djela ima pravo, prilikom otu?enja izvornika ili primjeraka toga djela, zabraniti vlasniku njegovo izlaganje javnosti.
(2) Zabranu javnog izlaganja iz stavka 1. ovoga ?lanka autor mora dati u pisanom obliku.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga ?lanka autor nema ako djelo pripada muzeju, galeriji ili drugoj sli?noj javnoj ustanovi.
Poglavlje 4. AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU
4.1. Osnovne odredbe
Naslje?Ivanje autorskog prava
?lanak 41.
(1) Autorsko pravo je nasljedivo.
(2) Nasljednicima autora pripadaju sva prava koja bi pripadala autoru, ako ovim Zakonom nije druk?ije odre?eno.
(3) Na sva druga pitanja u svezi s naslje?ivanjem autorskog prava, koja nisu ure?ena ovim Zakonom, primjenjuju se op?i propisi o naslje?ivanju.
Prenosivost autorskog prava
?lanak 42.
(1) Autorsko pravo je neprenosivo osim kod naslje?ivanja i prenošenja u korist sunasljednika kod razvrgnu?a nasljedni?ke zajednice.
(2) Druga raspolaganja autorskim pravom su dopuštena, ako ovim Zakonom nije druk?ije odre?eno.
Ovrha
?lanak 43.
(1) Autorsko pravo ne može biti predmet ovrhe. Predmet ovrhe mogu biti samo imovinske koristi ste?ene korištenjem autorskog djela, ako ovim Zakonom nije druk?ije odre?eno.
(2) Ako je autor nedovršenjem autorskog djela ili neobjavljivanjem rukopisa povrijedio ugovornu obvezu, ne može ga se prisiliti na njezino ispunjenje, ali odgovara za štetu nastalu neispunjenjem obveze.
Raspolaganje autorskim pravom osnivanjem prava iskoriŠtavanja
?lanak 44.
(1) Autor može za drugoga osnovati pravo iskorištavanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje autorskog prava ugovorom, davanjem odobrenja (dozvole) za korištenje ili drugim pravnim poslom.
(2) Autor može za drugoga osnovati pravo na temelju kojega ?e drugi mo?i autorsko djelo koristiti na svaki ili na odre?en na?in (pravo iskorištavanja autorskog djela). Pravo iskorištavanja može biti osnovano kao isklju?ivo ili neisklju?ivo pravo, ograni?eno sadržajno, vremenski ili prostorno.
(3) Nositelj isklju?ivog prava iskorištavanja može autorsko djelo koristiti na na?in koji je u skladu sa sadržajem njegovog prava te svakoga drugog, uklju?uju?i autora, isklju?iti od takvog korištenja, ako ovim Zakonom nije druk?ije odre?eno. Pri osnivanju isklju?ivog prava iskorištavanja može se odrediti da autor pridržava za sebe pravo korištenja autorskog djela.
(4) Neisklju?ivo pravo iskorištavanja ovlaš?uje svojeg nositelja da autorsko djelo koristi na na?in koji je u skladu sa sadržajem njegovog prava, ali ga ne ovlaš?uje da druge sprije?i u bilo kojem korištenju tog djela.
(5) Ako pri osnivanju prava iskorištavanja autorskog djela nije izri?ito naveden na?in korištenja autorskog djela, smatra se da je stjecatelj stekao pravo koristiti autorsko djelo samo na na?in potreban za ispunjenje svrhe pravnog posla na temelju kojeg se stje?e pravo. Ako se iz svrhe pravnog posla ne može utvrditi je li pravo osnovano kao isklju?ivo ili neisklju?ivo, odnosno prostorno ograni?eno, smatra se da je osnovano kao neisklju?ivo pravo za podru?je Republike Hrvatske.
(6) Autor je dužan suzdržavati se postupaka koji bi ometali nositelja prava iskorištenja u izvršavanju njegovog prava.
NeizvrŠavanje isklju?ivog prava iskoriŠtavanja
?lanak 45.
Ne izvršava li nositelj isklju?ivog prava iskorištavanja svoje pravo ili ga izvršava u nedovoljnoj mjeri tako da su zakoniti interesi autora povrije?eni, autor može zahtijevati ukinu?e isklju?ivog prava iskorištavanja. Autor nema to pravo ako nositelj isklju?ivog prava iskorištavanja dokaže da nije kriv za nastanak razloga za neizvršavanje.
Kasnije osnivanje prava iskoriŠtavanja
?lanak 46.
Kasnije osnivanje prava iskorištavanja, pa makar i isklju?ivo, ne djeluje štetno po ranije osnovano pravo iskorištavanja kako isklju?ivo tako i neisklju?ivo, osim ako ugovorom o osnivanju ranijeg prava nije druk?ije odre?eno.
PrenoŠenje prava iskoriŠtavanja
?lanak 47.
(1) Pravo iskorištavanja može se prenositi bez odobrenja autora u sklopu prijenosa cjelokupnog poslovanja, ili dijela poslovanja koje ?ini cjelinu, s jedne osobe na drugu.
(2) Kad se pravo iskorištavanja može prenositi bez suglasnosti autora, stjecatelj prava iskorištavanja odgovara solidarno za ispunjenje obveza koje prenositelj tog prava ima prema autoru.
Osnivanje daljnjih prava iskoriŠtavanja
?lanak 48.
Nositelj isklju?ivog prava iskorištavanja može na temelju svojeg prava za drugoga osnovati daljnje pravo iskorištavanja samo uz pisanu suglasnost autora. Autor ne može uskratiti svoju suglasnost ako bi to bilo protivno savjesnosti i poštenju. Suglasnost nije potrebna ako je pravo iskorištavanja osnovano jedino radi ostvarivanja u korist autora.
Raspolaganje autorskim pravom povjeravanjem ostvarivanja
?lanak 49.
(1) Autor može ovlastiti drugoga da ostvaruje autorsko pravo za njegov ra?un. Ostvarivati autorsko pravo za ra?un autora može se na temelju pravnog posla kojim autor povjerava ostvarivanje svojeg prava ili neposredno na temelju zakona ispunjenjem zakonom predvi?enih pretpostavki za to.
(2) Smatra se da je autor povjerio ostvarivanje svojega pojedinog prava udruzi za kolektivno ostvarivanje odnosnog prava ako ona to pravo ostvaruje radi njegove koristi kao i koristi drugih autora za njihova odnosna prava.
Odricanje od autorskog prava
?lanak 50.
Autor se ne može odre?i svojega autorskog prava.
Ostatak teksta pogledajte na ovoj adresi:
http://nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2399.htm
WEB HOSTING
Zašto izabrati WMD?
WMD su već izabrali...
