WMD - HOSTING AKCIJA 1+1

ZAKON O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU

13 +
GODINA ISKUSTVA
8000 +
KORISNIKA
73
ZEMLJE SVIJETA
SVE ZA WEB NA JEDNOM MJESTU
vi ste ovdje

Zakoni Narodne novine

ZAKON O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU

Glava prva

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe.

Javno bilježništvo i javni bilježnici

Članak 2.

(1) Javno bilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, u službenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom. U javnobilježničku službu spada i obavljanje drugih poslova predviđenih ovim zakonom.

(2) Javnobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja.

(3) Javni bilježnici obavljaju svoju službu kao išključivo zanimanje tijekom vremena za koje su postavljeni.

Javnost i izvršnost javnobilježničkih isprava

Članak 3.

(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

(2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.

(3) Javnobilježnički akt može biti izvršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Sastavljanje privatnih isprave i zastupanje stranaka

Članak 4.

(1) Javni bilježnik je ovlašten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik ima prava i dužnosti odvjetnika.

Službeno sjedište i službeno područje

Članak 5.

Javni bilježnik ima svoje službeno sjedište i područje na kojemu obavlja svoju službu.

Službeni pečat, štambilja i grb

Članak 6.

( 1 ) Javni bilježnik ima svoj službeni pečat i štambilju kojima ovjerava svaku ispravu koju sastavi ili pregleda u povodu radnji koje poduzme u obavljanju svoje službe.

(2) Javni bilježnik može imati i grb. Grb može biti saslavni dio ploče kojom se obilježava službeno sjedište. Grb se može koristiti i na ispravama javnog bilježnika. Grb javnog bilježnika mora biti odvojeno istaknut od grba Republike Hrvatske.

(3) Pečat, štambilju i grb javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika.

Stjecanje i prestanak službe

Članak 7.

Služba javnog bilježnika može se steći i prestati uz uvjete određene ovim zakonom.

Imenovanje javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj

Članak 8.

U Republici Hrvatskoj bit će, prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom, imenovano toliko javnih bilježnika koliko će to biti potrebno radi urednog obavljanja javnobilježničke službe na čitavom njenom području.

Hrvatska javnobilježnička komora

Članak 9.

Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježniku komoru (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu.

Nadzor nad javnobilježničkom službom

Članak 10.

Nadzor nad radom javnobilježničke službe obavljaju Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ministarstvo) i Komora.

Strane javnobilježničke isprave

Članak 11.

(1 ) Javnobilježničke isprave izdane u inozemstvu imaju, uz uvjet uzajamnosti, iste pravne učinke kao i javnobilježničke isprave izdane po ovom Zakonu.

(2) Strane javnobilježničke isprave ne mogu u Republici Hrvatskoj imati pravne učinke koje nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan.

Odgovornost javnih bilježnika

Članak 12.

Javni bilježnici odgovaraju za svoj rad u skladu s ovim Zakonom.
Glava druga

IMENOVANJE JAVNIH BILJEŽNIKA, PRESTANAK NJIHOVE SLUŽBE I PRIVREMENO UDALJENJE IZ SLUŽBE

Uvjeti za imenovanje

Članak 13.

(1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba:

1. koja je državljanin Republike Hrvatske,

2. koja ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za obavljanje sudačke službe,

3. koja je u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske,

4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit,

5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina radnog staža na pravnim poslovima,

6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva,

7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,

8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu,

9. koja može dokazati da će osigurati opremu i prostorije koji su prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe

(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba:

- protiv koje je otvorena istraga,

- koja je osuđena zbog krivičnog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,

- koja je odlukom disciplinskog tijela lišena zvanja suca, državnog službenika, javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika ili odvjetnika, dok ne prođu tri godine od dana lišenja zvanja,

- na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu,

- koja je prezadužena,

- koja se nalazi pod stečajem ili je glavnim dioničarem ili glavnim nositeljem osnivačkih prava pravne osobe koja je pod stečajem.

Postupak imenovanja

Članak 14.

(1) Javnog bilježnika imenuje rješenjem ministar pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natječaja. Rješenje Ministra je konačno. Protiv takvog rješenja Ministra može se pokenuti upravni spor.

(2) Natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva.

(3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni bilježnik. Ako se istovremeno raspisuje natječaj za više javnobilježničkih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani.

(4) Natječaj mora biti objavljen u “Narodnim novinama” u roku od petnaest dana pošto Komora primi nalog Ministarstva.

(5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana.

(6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijave i priloga.

(7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana.

(8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo će pribaviti mišljenja od službi odnosno tijela u kojima su radili. Za javnobilježničke prisjednike i vježbenike mišljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, a za suce predsjednik višeg suda na području kojega su obavljali svoju sudačku službu.

(9) Prigodom izbora izmedu više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravraih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.

(10) Između više kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje prednost imaju kandidati s dužim stažem u svojstvu javnobilježničkog prisjednika.

Javnobilježnička prisega i povelja o postavljenju

Članak 15.

(1) Nakon imenovanja javni bilježnik je dužan položiti prisegu pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u nazočnosti Ministra i predsjednika Komore.

(2) Javnobilježnička prisega glasi: “Prisežem da ću svoju javnobilježničku službu obavljati savjesno, pošteno i nepristrano, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske”.

(3) Nakon polaganja prisege Ministar će javnom bilježniku predati povelju o postavljenju.

(4) Komora će odrediti i objaviti u “Narodnim novinama” datum početka rada javnog bilježnika, nakon što joj bude dostavljena kopija povelje o postavljenju.

Određivanje javnobilježničkih mjesta

Članak 16.

(1) Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nađležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik.

(2) Ako na području zakonom određenog suda ima više od dvadeset tisuća stanovnika prema posljednjem službenom popisu, tada na području tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni bilježnik za svakih započetih dvadeset tisuća stanovnika.

(3) Prigodom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo će uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa.

(4) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog bilježnika na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobilježničkim uslugama, Ministarstvo će, pošto pribavi mišljenje Komore o tome, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu na području takvog zakonom određenog suda.

Osiguranje od odgovornosti

Članak 17.

(1) Javni bilježnik je dužan prije početka rada osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem svoje službene dužnosti. Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu od određenog iznosa naknađuje javni bilježnik izravno.

(2) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, javni je bilježnik dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odlaganja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

(3) Osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i osiguranje od odgovornosti za radnje javnobilježničkih prisjednika i vježbenika te osoba zaposlenih u javnobilježničkom uredu.

(4) Javni bilježnik je dužan izredno produžavati osiguraraje od odgovornosti.

(5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju javni bilježnici su dužni Komori plaćati naknadu na osiguranje od odgovornosti.

(6) Povreda obveze osiguranja od odgovornosti odnosno plaćanja naknade Komori za osiguranje je teža povreda javnobilježničke službene dužnosti.

(7) Osiguravatelji su dužni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s javnim bilježnikom koji im se za to obrati ili s Komorom.

(8) Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s Ministsrstvom i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu prije isteka tekuće godine odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo. Odluka Ministarstva o tome nije upravni akt.

(9) Ako se dogovor iz prethodnog stavka ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje od strana, Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnog izbranog sudišta kojim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoćan i djeluje prema svim osiguravateljima, Ministarstvu, Komori i javnim bilježnicima.

(10) Smatrat će se da je javni bilježnik sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to da li je u vrijeme podnošenja zahtjeva već bio postignut dogovor iz stavka 8. ovoga članka.

(11 ) Ako je javni bilježnik štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa prema javnom bilježniku.

Pečac, štambilja i potpis

Članak 18.

(1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odlaganja pribaviti pečat i štambilje.

(2) Pečat i štambilje sadržavaju grb Republike Hrvatske, ime i prezime javnog bilježnika, naziv “javni bilježnik” i oznaku mjesta sjedišta.

(3) Otiske pečata i štambilja te potpis javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci i potpis položit će se kod Komore te zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište.

(4) Javni bilježnik može imati samo po jedan službeni pečat za tintu i vosak te suhi žig. Te pečate javni bilježnik smije upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja.

(5) Javni je bilježnik dužan svoje pečate i štambilje čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojega je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podnesaka ili preporučenim pismom.

(6) O gubitku pečata ili štambilje sud iz prethodnog stavka objavit će oglas u “Narodnim novinama”. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili štambilju.

(7) Odobrenje i ovjera otisaka novog pečata ili štambilje provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka .Isti će postupak provesti i za izmjenu pečata ili štambilje.

Razlozi za prestanak službe

Članak 19.

(1) Služba javnog bilježnika prestaje :

1. smrću,

2. navršenjem 70 godina života,

3 pismenom ostavkom,

4. ako bude osuđen za krivično djelo iz koristoljublja ili zbog drugog nečasnog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako bude osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora preko šest mjeseci, ili ako mu bude izrečena zabrana obavljanja javnobilježničke službe,

5. ako bez valjanog razloga ne započne s radom dana koji je Komora odredila za početak njegova rada,

6. kad na temelju odluke disciplinskog tijela izgubi pravo na obavljanje službe,

7. razrješenjem.

(2) Do prestanka službe u slučajevima iz stavka 1. ovog članka dolazi:

1.u slučaju iz točke 1. - danom smrti,

2. u slučaju iz točke 2. - navršenjem godina života,

3. u slučaju iz točke 3. - istekom roka određenog u zahtjevu za otpust iz službe,

4. u slučaju iz točke 4. - pravomoćnošću kaznene presude,

5. u slučaju iz točke 5. - danom kojega je trebalo započeti s radom,

6. u slučaju iz točke 6. - pravomoćnošću odluke disciplinskog tijela,

7.u slučaju iz točke 7. - pravomoćnošću odluke o razrješenju.

(3) U slučajevima iz stavka 2. točke 1. do 5. ovoga članka Ministarstvo će donijeti rješenje kojim će utvrditi prestanak službe.

Ostavka

Članak 20.

(1) Javni bilježnik može u svako doba zahtijevati da bude otpušten iz službe. Zahtjev se pismeno podnosi Ministarstvu. U zahtjevu treba odrediti rok otpuštanja iz službe.

(2) Istekom roka iz stavka 1. ovoga članka služba javnog bilježnika prestaje, osim ako radi osiguranja urednog obavljanja službe Ministar ne odredi drugi rok. Svoju odluku Ministar treba donijeti prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

Razrješenje

Članak 21.

(1) Javni bilježnik će biti razriješen:

1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje jsvnobilježničke službe iz članka 13. ovoga Zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prigodom imenovanja nisu postojale,

2. ako ne položi prisegu,

3. ako se zaposli, ako počne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili počne obavljati neku drugu službu bez odobrenja,

4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,

5. ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajnije nesposoban za uredno obavljanje službe,

6. ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja njegovih poslova ugrožavaju interese stranaka,

7. ako ne produžava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaća naknadu za osiguranje Komori.

(2) Odluku o razrješenju donosi Ministarstvo na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Prije donošenja odluke javnom bilježniku mora biti omogućeno da se izjasni o razlogu za razrješenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 5., 6. i 7. ovoga članka na zahtjev javnog bilježnika, odluku o postojanju uvjeta za razrješenje donosi disciplinsko tijelo. Svoj zahtjev javni bilježnik mora postaviti najkasnije u roku od mjesec dana od kada je upoznat s razlogom zbog kojega se traži njegovo razrješenje. Odluku o razrješenju na temelju odluke disciplinskog tijela donosi ministar.

(4) U slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na postavljanje zastupnika javnom bilježniku koji nije sposoban brinuti se o svojim pravima u postupku za razrješenje, na dužnost javnog bilježnika da obavi potrebne lječničke preglede i na posljedice uskrate suradnje na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji u tom pogledu važe za suce zakonom određenih sudova.

(5) Za zastupnika iz stavka 4. ovoga članka javnom bilježniku može biti postavljen samo odvjetnik ili drugi javni bilježnik.

Pravni lijek

Članak 22.

Odluka Ministra o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe je konačna i protiv nje je moguće pokrenuti upravni spor.

Obavjest o prestenku službe te poništaj pečata i štambilja

Članak 23.

(1) O prestanku službe javnog bilježnika Ministarstvo će obavijestiti Komoru te zekonom određeni sud na području kojega je javni bilježnik imao svoje sjedište.

(2) Na temelju obavijesti Ministarstva Komora će brisati javnog bilježnika iz upisnika javnih bilježnika i o tome objaviti oglas u “Narodnim novinama”.

(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka poništit će pečate i štambilje javnog bilježnika.

Čuvanje spisa

Članak 24.

(1) Ako javnom bilježniku prestane služba ili ako on premjesti svoje sjedište na područje drugog zakonom određenog suda, njegove će spise i knjige te isprave koje su mu službeno predane preuzeti na čuvanje zakonom određeni sud.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može odlučiti da se spisi, knjige odnosno isprave predaju na čuvanje drugom javnom bilježniku.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka otpravke i izvode iz spisa javnog bilježnika izdavat će zakonom određeni sud, odnosno javni bilježnik kojem su spisi povjereni na čuvanje.

(4) Ako javni bilježnik nakon prestanka službe ili premještaja svog sjedišta ponovno bude postavljen za javnog bilježnika na području zakonom određenog suda na području kojega je ranije imao svoje sjedište, spisi i knjige koji su bili preuzeti na čuvanje mogu mu biti ponovno vraćeni. O vraćanju odlučuje Ministarstvo.

(5) Ako javni bilježnik premjesti svoje sjedište na područje drugog zakonom određeno suda na području istog grada, on ne mora predati svoj pečat i štambilju i može zadržati spise i knjige.

(6) Javnobilježnički akti te javnobilježničke knjige trajno se čuvaju.

(7) Na predaju javnobilježničkih spisa javnom arhivu te na čuvanje i uništenje spisa, osim onih iz stavka 6. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju propisi o arhiviranju odnosno uništenju spisa zakonom određenog suda.

Gubitak prava na zvanje

Članak 25.

(1) Prestankom službe javni bilježnik gubi pravo nositi naziv “javni bilježnik”. Taj se naziv ne smije koristiti ni s dodatkom koji bi upućivao na prestanak službe.

(2) Ako je do prestanka javnobilježničke službe došlo zbog umirovljenja javnog bilježnika ili zbog razloga iz članka 21. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, Ministarstvo može dopustiti ranijem javnom bilježniku da i dalje nosi naziv “javni bilježnik” s dodatkom “izvan službe”. To dopuštenje Ministarstvo može opozvati iz opravdanih razloga.

Preuzimanje poslovnih prostorija i zaposlenika

Članak 26.

(1) Ako je služba nekog javnog bilježnika prestala ili je njegovo sjedište preseljeno, drugi već postavljeni javni bilježnik može se preseliti u poslovne prostorije razriješenog javnog bilježnika ili zaposliti nekog zaposlenika koji je bio s njime u posebnom odnosu povjerenja samo uz dopuštenje Ministarstva.

(2) Povreda odredbe stavka 1. ovoga članka ne utječe na valjanost pravnih poslova sklopljenih u povodu preuzimanja poslovnih prostorija ili zaposlenja.

Privremeno udaljenje iz službe

Članak 27.

(1) Mmistar može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe :

1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti,

2. ako smatra da su ispunjeni uvjeti za razrješenje javnog bilježnika iz članka 21. ovoga Zakona,

3. ako je bez dopuštenja Ministarstva odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca.

(2) Do privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe dolazi po sili zakona otvaranjem istrage protiv njega dok ona traje.

(3) Prethodne odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe o privremenom udaljenju javnog bilježnika u povodu pokretanja disciplinskog postupka.

Čuvanje spisa i službene radnje u slučaju privremenog

udaljenja javnog bilježnika iz službe

Članak 28.

(1) U slučaju privremenog udaljenja iz službe, ako javnom bilježniku nije postavljen zastupnik, zakonom određeni će sud uzeti na čuvanje spise, knjige, pečat, štambilju i službeni grb za vrijeme dok udaljenje traje. U tom se slučuaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje vrijede za slučaj privremene spriječenosti javnog bilježnika (članak 143. 144.)

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni bilježnik ne smije poduzimati nikakve službene radnje. Povreda te zabrane ne utječe na valjanost poduzetih službenih radnji.
Glava treća

OPćE ODREDBE O POSLOVANJU JAVNOG BILJEŽNIKA

Službeno sjedište

Članak 29.

(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika

(2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured i prebivalište, osim ako mu Ministarstvo ne dopusti da stanuje u kojem drugom mjestu.

(3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.

(4) Javni bilježnik ne smije bez dozvole Ministarstva imati više pisarnica niti uredovne dane održavati izvan svog sjedišta.

Službeno područje

Članak 30.

(1) Službeno područje javnog bilježnika je područje za konom određenog suda na kojemu on ima svoje sjedište osim ako Ministarstvo za pojedini slučaj drukčije ne odredi.

(2) Djelatnost sastavljanja i ovjere isprava javni bilježnik smije obavljati samo na svom službenom području, osim ako osobito opravdani interesi stranke ne opravdavaju poduzimanje neke radnje izvan tog sjedišta.

(3) Javni bilježnik dužan je obavijestiti Komoru o svakom slučaju obavljanja službenih radnji izvan svog područja.

(4) Obavljanje javnobilježničkih poslova izvan službenog područja ne utječe na valjanost poduzetih radnji. Isprave koje je javni bilježnik sastavio izvan svog područja imaju snagu javnih isprava.

(5) Javni bilježnik ne smije obavljati službene radnje izvan Republike Hrvatske. Radnje poduzete izvan Republike Hrvatske nemaju snagu javnobilježničkih radnji.

Nepremjestivost javnog bilježnika


WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
WEB HOSTING

Crta
Crta
Crta


Crta
WEB-HOSTING TRENUTNO 50% AKCIJA
Zašto izabrati WMD?

WMD Super brza podrška 24/7/365
Brzi i kvalitetni serveri
BESPLATNO 12 mjeseci hostinga
Besplatne domene
ANTI SPAM zaštita
ANTI VIRUS zaštita
Poklon Web Jumbo Plakat 1000kn
SEO prijava na tražilice
Besplatni programi
Video upustva
Hrvatski affiliate program


WMD su već izabrali...
Istra.hr

Istra.hr
EPH d.d.

EPH d.d.
T-Mobile Hrvatska

T-Mobile Hrvatska
SPORTSKE NOVOSTI

SPORTSKE NOVOSTI
Jutarnji list

Jutarnji list
Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija
MENSA

MENSA
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
National Geographic Junior

National Geographic Junior
OMV - INDOIL d.o.o.

OMV - INDOIL d.o.o.
Visoka škola međunarodnih odnosa

Visoka škola međunarodnih odnosa
Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika
sportin.ba

sportin.ba
HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu

HDK - Hrvatsko društvo za kvalitetu
Agencija - mobilnost, programi EU

Agencija za mobilnost i programe EU
CROATA - Potomac

CROATA - Potomac
ZVEČEVO D.D.

ZVEČEVO D.D.
Udruga za zaštitu potrošača

Udruga za zaštitu potrošača
KLETT - Izdavačka kuća

KLETT - Izdavačka kuća
JADRANSKO OSIGURANJE D.D.

JADRANSKO OSIGURANJE D.D.
CASIO - Hrvatska

CASIO - Hrvatska
HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ

HRVATSKI ŠPORTSKI SAVEZ
Obrtnička komora BBŽ

Obrtnička komora BBŽ
DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK
Ured za državnu upravu BBŽ

Ured za državnu upravu BBŽ
Hrvatski Teniski Savez Veterana

Hrvatski Teniski Savez Veterana
Big Mama House

Big Mama House
Agrogrom

Agrogrom
Sloga d.d.

Sloga d.d.
Firma.hr

Firma.hr
Pauk grupa d.o.o.

Pauk grupa d.o.o.
Tvornica opruga ESCO

Tvornica opruga ESCO
Vodotehna

Vodotehna
NHR GRUPA D.O.O.

NHR GRUPA D.O.O.
Drvna industrija "ČAZMA"

Drvna industrija ČAZMA
Burza Bjelovar

Burza Bjelovar
Crier Media Grupa d.o.o.

Crier Media Grupa d.o.o.
Poslovni park Bjelovar

Poslovni park Bjelovar
Komunalac Bjelovar

Komunalac Bjelovar
Sportske igre mladih

Sportske igre mladih
HEDERA.HR - dr. Saša Radić

HEDERA.HR - dr. Saša Radić
Kudumija šatori

Kudumija šatori
PROVEN grupa

PROVEN grupa
Pučko učilište Bjelovar

Pučko učilište Bjelovar
VECTOR TUNING - Hrvatska

VECTOR TUNING - Hrvatska
HOTEL CENTRAL - Bjelovar

HOTEL CENTRAL - Bjelovar
HOTEL VALSABBION

HOTEL VALSABBION
Univerzalne telekomunikacije

Univerzalne telekomunikacije
Parketi Sabljo

Parketi Sabljo
Centar za razvoj unutarnje plovidbe

Centar za razvoj unutarnje plovidbe
Hrvatsko društvo za kvalitetu

Hrvatsko društvo za kvalitetu
Radio BBR Bjelovar

Radio BBR Bjelovar
Koestlin d.d.

Koestlin d.d.
Troha-Dil d.o.o.

Troha-Dil d.o.o.
Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca
Lesnina H d.o.o.

Lesnina H d.o.o.
Diplomacija.hr

Eurocable
Eurocable

Cazmatrans.hr
Cazmatrans.hr

Tomo Vinković d.o.o.
Tomo Vinković d.o.o.

TV Atila d.o.o.
TV Atila d.o.o.

i mnogi drugi...






Web Analytics